BEČ — Socijaldemokrat dr. Heinz Fischer, komu će to biti drugi mandat na čelu države osvojio je 79 posto glasov, a Barbara Rosenkranz iz krajnje desne Slobodarske stranke samo skromnih 15 posto. Treti kandidat, Rudolf Gehring iz konzervativne Kršćanske partije ima manje od šest posto glasov. Ovime su se potvrdile prijeizborne ankete ke su Fischeru davale ogromnu prednost pred obadvimi protukandidati. Odaziv na izbore bio je slab, za Austriju povijesno niskih kumaj 51% (pred izbrojenjem svih glasačkih pisam).

Nas Gradišćanske Hrvate jako čuda veže uz Ugre i nas povezuje s Ugri. Ne samo zato, kad su se naši preoci stoljeća dugo ćutuli ne samo kao Hrvati nego pred svim i kao Ugri, i ne samo zato, kad su naši puno toga ugarskoga preuzeli u naše običaje, još i jezik a neki kažu još i mentalitet, nego i zato kad živimo na istom prostoru, u istoj sredini Europe, ku hvalabogu danas već ne dilu granice kako su to još činile pred manje od dvajset ljet. Ne moremo se dosta nadiviti Ugrom. Mogli bi biti još i nenavidni i ljubomorni, ako gledamo današnje stanje i današnji razvitak — pravoda ne u svemu.

BUDIMPEŠTA — Zastupnik političke stranke u Ugarskoj Mate Firtl se u okviru svoje stranke intezivno zalaže za to, da dostane pri drugom kolu parlamentarnih izborov u Ugarskoj dojduću nedilju, 25. aprila dvotretinsku većinu. Ta je važna za promjenu ustava, kako to predvidja Fidesz. Nadalje će se Fidesz zalagati za to, da se smanji broj zastupnikov u parlamentu i da samouprave pri dojdući izbori budu stavljale manje kandidatov. Glede nove zadaće Firtl još ne zna, kako ćedu se podiliti funkcije i će li ostati npr. dožupnik, jer će dojti čuda novih Fidesz-ovih zastupnikov u parlament.

Hvala Bogu sam odrasao u domaćem okrilju, u kom se je i na nacionalsocijalizam isto kao i na komunizam gledalo s istom distancom. Znam još kako se je kod nas doma svenek i naglasilo, kako su Hitler i Staljin bili isti razbojniki, isto kako su se odbili obadva totalitarni sistemi ke su oni zastupali. Pravoda su bila mlada ljeta velikoga broja nas već livičarski nastrojena i komunizam se je smio javno hvaliti dokle se je nacionalsocijalizam oduravao, odbijao i mu se je prilipilo sve najgorje ča je nek bilo moguće.

Po ponovnom sastavljanju pred već od ljetodan se je hrvatski Savjet za narodnu grupu opet sastao 31. marca, ovput u zgradi Zemaljske vlade u Željeznu. Savjet je tom prilikom dostao opet novo predsjedničtvo. 

BRUXELLES — Agrarni ministri Europske narodne stranke (Evp) su si odibrali austrijskoga ministra poljoprivrede i okoliša, dipl. inž. Nikija Berlakovića za predsjednika u Vijeću Europske unije. Sada, kad je u pitanju preuredjenje skupne agrarne politike u Uniji, da je važno dostignuti skupne pozicije, je izjavio Berlaković. Ministri agrarnih poslov Europske narodne stranke iz jedinaest EU-držav su se dogovorili, da ćedu se redovito sastajati i da ćedu na svoje sastanke pozivati i EU-komisara za poljoprivredu, seljačtvo, Daciana Ciolosa.

Hura mogli bi klicati, jer se je opet sastao Savjet za narodnu grupu. Na jednu stranu se o tom moremo samo čuditi, da se ljetodan nije sastao i da nijedan nije definitivno izrazio želju da bi se tribao sastati da rastrese otvorena pitanja, da znamda još i pokusi riješiti neki problem. Na drugu stranu, se je ov hrvatski Savjet barem opet sastao i ponovno odobrio novoga predsjednika — kako si je to sām zapisao u poslovnik (Geschäftsordnung) i da je dao predlog o podjeli pinez. Nije to tako po sebi razumljivo. Koruški Slovenci na primjer ljeta dugo nimaju funkcionirajućega Savjeta.

Jur je tomu jako dugo otkad su društva i organizacije Gradišćanskih Hrvatov počeli potribovati da ih po mogućnosti obavezno uključu u službene razgovore u slučaju državnih ili drugih visokih posjetov iz Republike Hrvatske (tada još i Jugoslavije — ka je tu želju bila dostkrat i uslišila). Opet jednoč nam služu koruški Slovenci kao primjer. Nima službene posjete niti u Beču odnosno Celovcu niti u Ljubljani, da se pred tim slovenska a vjerojatno i austrijska strana ne bi posjavjetovala sa zastupniki Slovencev u Koruškoj.