Prik graničnih prelazov u Madjarsku moru ući jedino madjarski državljani, kao i teretni promet, kamioni.

BEČ/SRBIJA — Nebojša Ro­dić, ambasador Srbije u Austriji podsjetio je da je prošli tajedan u samo tri dani već od 40.000 ljudi iz dijaspore ušlo u Srbiju i da je nesporna činjeni­ca da se veliki broj ne pridr­ža­va propisom o samoizolaciji.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslov obavješćava sve hrvatske državljane ki se trenutno nalazu u inoze­m­st­vu, a namjeravaju se vratiti u Hrvatsku, da pažljivo planiraju svoj povratak.

ZAGREB — Ministarstvo vanjskih i europskih poslov oba­vijestilo je na svoji internetski stranica sve hrvatske državljane ki se trenutno nalazu u in­o­zemstvu, a namjeravaju se vra­titi u Hrvatsku, da čim prije po­čnu planirati svoj povratak zbog mogućega poremećaja u funk­cioniranju komercijalnoga zr­a­čnoga prometa, ča bi u kona­č­nici moglo otežati ili u potpu­nosti onemogućiti povra­tak. Ako se hrvatski državljani naj­du u situaciji prekinutoga redovnoga prometa, moru se javiti nadležnim veleposlanstvam i konzularnim uredom Re­pub­li­ke Hrvatske u zemlji u koj se nahadjaju.

Predsjednik Europskoga par­lamenta je upozorio: „Kontrole na granica donosu već škode nego koristi“. Zbog epidemije koronavirusa zatvo­reni su, med ostalim, grani­č­ni prijelaz prema Madjar­skoj kod Mikištrofa a uz mnoge druge i izmed Srbije i Hrvatske u Batini. Predsje­d­nik Europskoga parlamenta David Sassoli upozorio je da upeljanje kontrolov na u­nu­tarnji granica šengenskoga prostora zbog koronavirusa donosi već škode nego koristi ako se ne temelju na preporuka i podatki zdravstvenih vlasti.

Još i do 90 posto ispitanikov uzima „drastične“ mjere au­strijske vlade, kimi im je pri­vrimeno ograničila kretanje i okupljanje u javnom prostoru zbog širenja koronavirusa, ozbiljno i u strahu za vlastitu obitelj, ostali su do­ma i na minimum smanjili socijalne kontakte, pokaza­la je najnovija anketa austrij­skoga Instituta za ispitiva­nje javnoga mnjijenja Gallup, objavljena 21. marca. Anketa je takaj pokazala da se je dva posto Austrijancev oglu­šilo na Vladine mjere.

Poruke gradišćanskih Hrva­tov Milanoviću: „Tribamo već pinez i bilingvalni školski sustav za Beč, važan za naš opstanak“. Iako su gradiš­ćanski Hrvati lojalni austrij­ski gradjani, za njev opsta­nak kao hrvatske manjine u većjezičnom austrijskom pro­storu, neophodna im je, uz pomoć službene Austrije, i svekolika pomoć njeve pradomovine Hrvatske.

Po predlogu društav i organizacijov Hrvatov u Gradiš­ću i Beču i političkih stra­nak SP-a i VP-a u Gradišću nomi­nirani i od Save­z­ne vla­de odnosno od saveznoga ka­ncelara imenovani zastu­p­niki u šest Narodnosnih vije­ćev (S­avjetov o narodni gru­pa) sastali su se u četvrtak na svoju prvu sjednicu u tekućem ljetu, ovput u općin­skom domu u Cogrštofu. Pri toj sjednici je Stanko Horvat od Hrvatskoga kulturnoga društva po tradicionalnom ro­tacijskom principu većinom glasov odibran za predsjednika. Tim je naslijedio Martina Ivančića, predsjednika Hkdc-a.

U Željeznu se je pandiljak dopodne konstituirao Gra­di­­š­ćanski zemaljski sabor. Priseglo je 36 poslanikov. Po­tom je sabor s glasi ne samo SPÖ-a nego i ÖVP-a, Slobodarov i Zelenih odibrao Hansa Petra Doskozila za zemaljskoga poglavara i no­vu zemaljsku vladu. Zemalj­ski poglavar Gradiš­ća Hans Peter Doskozil (SP) je 18. februara u bečkom Hofburgu položio prisegu pred saveznim predsjednikom Ale­ksandrom Van der Bellenom. Doskozil je potom nazvis­tio, da kani proširiti kontrolna prava i za pregledavanje Zemaljskoga holdinga Gradiš­će.

Novi veleposlanik Republike Hrvatske u Republiki Austri­ji mag. Daniel Glunčić po­zvao je utorak, 18. februara zastupnike hrvatskih i gradišćanskohrvatskih udrug i društav na predstavljanje u pro­storije veleposlanstva u Be­ču. Novi veleposlanik Daniel Glu­n­čić obratio se je predstavnikom brojnih udrug i zajednic, kih sto po broju i im je uz ostalo poručio „Najdite ono ča nas povezuje, a ne ono ča nas dili“.

Po dva i pol miseca, Minis­tarstvo vanjskih poslov Austrije uspilo je zaustaviti cy­ber-napad na svoje IT sisteme.

BEČ — „Po intenzivnom dje­lu i odličnoj suradnji već reso­rov, uspili smo očistiti na­še IT sisteme i obustaviti sajber napad na Ministarstvo“ objavio je ministar vanjskih p­o­slov Aleksander Schallenberg. Istakao je da je sigurnost p­o­datkov Ministarstva osigurana i da nije utvrdjena nikakova šk­oda na IT uredjaji.

U Vojvodini, uglavnom na sj­everu Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevcev ki niječu svoju pripadnost hrvat­skomu narodu. Ponovno ja­ča potpora zajednici Bunjev­cev, ne-Hrvatov, na račun Hrvatov, a pojedina državna tijela Srbije ne držu neutralnu poziciju, ocijenio je nedavno medjunarodni tajnik Hrvatskoga nacionalnoga vi­jeća (Hnv) Darko Baštovanović dodavši da ta zajednica nastoji osporiti izgradnju Hrvatskoga školskoga centra.