U četvrtak, 10. februara je u Pandrofu oko 100 ljudi svečevalo odluku poduzeća Ave, da neće stvoriti deponiju za otrovne otpatke u Novom Selu. Pri toj priliki je zemaljski poglavar Hans Niessl informirao nazočne o aktulanom stanju i se je zahvalio kod aktivistov gradjanskih inicijativov. Predao je povelje zahvale dr. Petru Liehlu i Heinzu Sieberu iz Pandrofa kao i dr. Wolf-Dieteru Skodleru i stud. nadsavj. Feliksu Miletiću iz Novoga Sela.

U razgovoru s Viktorijom Palatin u tv-emisiji Dobar dan, Hrvati je nova nadzornica predstavila svoje plane u ovoj novoj školskoj dužnosti.

ŽELJEZNO — Karin Vukman-Artner je bila nedilju 12. februara gost u Dobar dan, Hrvati. U razgovoru s Viktorijom Palatin je rekla, da joj je prvi cilj kao nadzornica za manjinsko školstvo da upozna sve škole, učitelje, dicu i roditelje.

Otvoreni obliki podučavanja vjeronauka u jednorazredni škola — Nova kultura učnje u podučavanju. Upotribljavanje „škrabljov s materijalom za podučavanje“ pri podučavanju vjeronauka. 

DOLNJA PULJA — U većjezičnoj radnoj zajednici (hrvatski, nimški i ugarski) su većjezični vjeroučitelji i vjeroučiteljice, u Domu sv. Štefana u Gornjoj Pulji imali mogućnost  da si napravu trojezične škrablje s materijalom za podučavanje.

Cilj je Katoličanske crikve donesti strategiju za obrambu dice, ali i ranjivih odraslih osob. Gotovo deset ljet od izbijanja skandala u Sjedinjeni Država i lančane reakcije u Crikva u Europi tr Australiji, 200 sudionikov konferencije do četvrtka, 9. februara su razgovarali o tom pitanju pod geslom „Prema ozdravljenju i obnovi“. Sudionikom konferencije poruku je uputio i Karl Ratzinger papa Benedikt XVI.

Težišće nove dvoljetne periode Kuratorija, to je vrhovnoga peljačtva Hrvatskoga centra će biti ojačanje i optimiranje interne profesionalne strukture kao i koncentriranje na jezično pitanje i razmatranja o budućoj pravnoj situaciji narodnih manjin u Austriji a posebno i gradišćanskih Hrvatov u okviru predvidjenoga novoga Zakona o narodni grupa.

Savezni ministar za život i okoliš dipl. inž. Niki Berlaković (Övp) je odlikovan »Velikim zlatnim časnim znakom Republike Austrije s lentom«. Odlikovanje mu je predao savezni predsjednik dr. Heinz Fischer utorak, 24. I. u prigodnoj svetačnosti u svojem Uredu na Ballhausplatzu.

BEČ — Savezni predsjednik Heinz Fischer je 24. januara častio osam političarov i predao visoko odlikovanje. Uzrok za to je, da su troja ljeta dugo člani savezne vlade. Med njimi je i državni sekretar Josef Ostermayer (SPÖ), ki je primio »Veliki srebrni časni znak na traku«.

U Hrvatskoj su nedilju, 22. januara u narodnom referendumu glasali o pristupu Europskoj Uniji. Širom Hrvatske je bilo otvoreno 6.750 izbornih lokalov. Pravo glasovanja je imalo 4,5 milijuni Hrvatov, od toga živi pol milijuna u susjedskoj Bosni i Hercegovini. Hrvatska će pristupiti EU 1. julija 2013. ljeta kao 28. država članica. Na razini cijele Hrvatske ulazak u EU podržalo je 66,27 posto biračev, a protiv ih je bilo 33,13 posto.

U organizaciji Hrvatskoga svitskog kongresa u Austriji i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, u prostorija Veleposlanstva RH-e, u pandiljak, 16. 1. je održan sastanak na temu „Hrvatski je naš izbor – nastava materinskoga jezika kao sastavnoga dijela austrijskoga obrazovnoga sustava“.

Tom prilikom je Hrvatski centar širjoj javnosti predstavio svoj projekt bilingvalnoga, to je hrvatsko-nimškoga školskoga sustava za Beč.

Predsjedniki i potpredsjedniki šest Savjetov za narodne grupe 10. januara u saveznom kancelarstvu u Beču su razgovarali o noveli Zakona o narodni grupa. Razgovor je polag državnoga sekretara, Josefa Ostermayera bio jako konstruktivan. Državni tajnik i odgovrni za novelu zakona, Ostermayer je izjavio, da je već nego optimističan, da će se novela Zakona o narodni grupa vrijeda moći predložiti za pregledanje. Tim da će se skupa s pogodjenimi moći poduzeti značajan korak modernizacije u austrijskom pravu narodnih grup.

Zakonski nacrt će se u četiri točka adaptirati. 

Sudski postupak med Zemaljskim školskim savjetom Gradišća i farnikom u Pandrofu i Novom Selu, mr. Brankom Kornfeindom na Djelatnom sudu u Željeznu zbog suspendiranja farnika kao vjeroučitelj je završen. Stranke su se tako pogodile, da će Školski savjet povući otpušćenje iz službe, ali da će se službeni odnos raspustiti u medjusobnom sporazumu. Kornfeind dakle već neće podučavati vjeronauk na osnovnoj školi. B. Kornfeind je po pogodbi rekao po smislu ovako: „Očekivao sam ipak već, jer rado bi još dalje podučavao na školi.