Centar austrijskih narodnosti kao središna organizacija najvećih zastupničkih organizacijov svih autohtonih narodnih grup u Austriji — posebno Narodni svet koroških Slovencev, Kulturno društvo Člen 7 za austrijsku Štajersku, Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću i Hrvatski centar u Beču kao učlanjene organizacije hitno prosu hrvatsku ministricu vanjskih poslov Vesnu Pusić, i ministre

vanjskih poslov Ugarske i Slovenije,  Jánosa Martonyja i Karla Erjavceca za službeni razgovor u vezi s nacrtom Saveznoga kancelarstva u pogledu na novelu Zakona o narodni grupa i u vezi s obrambenimi normami, posebno Članka 7 Državnoga ugovora Beča iz ljeta 1955.

BEČ — Austrijska savezna vlada predvidja reformu Zakona o narodni grupa. Organizacije svih šestih autohtonih narodnih grup — Čehi, Hrvati, Ugri, Romi, Slovaki, Slovenci — združene u Centru austrijskih narodnosti (Can), odlučno odbijaju nacrt Ureda saveznoga kancelara za novelu Zakona o narodni grupa (stanje 26. januara 2012).

Prednostni cilj reforme je — tako peljač ustavne službe u Uredu saveznoga kancelara — „da narodne grupe slomu na razinu civilne družbe“ (die Volksgruppen auf die Ebene der Zivilgesellschaft herunter zu brechen) i „da se odstrani narodni vidik pri definiciji narodnih grup (die Beseitigung des völkischen Aspektes aus der Definition der Volksgruppen).

S tim bi se pravna doktrina o manjinskoj obrambi temeljito obrnula u političko raznarodovanje autohtonih narodnih grup na razinu jezičnih manjin.

Novi način za postavljenje narodnosnih savjetov (Volksgruppenbeiräte), pri kom manjka svaka demokratska osnova, dala bi saveznomu kancelaru još već slobode pri postavljenju članov savjetov; a pravna kontrola kroz Upravni sud neka se ukine. Na novo se ustanovi Forum narodnosnih savjetov (Forum der Volksgruppenbeiräte): ča bi oblikovali predsjedniki i potpredsjedniki šesterih narodnosnih savjetov, ke postavlja savezni kancelar po svojoj volji, ki pak nisu demokratski legitimirani. Ipak im vlada daje status „zastupničtva narodnih grup“. To bi još pojačalo paternalističko postupanje i zahadjanje s političkom participacijom etničkih manjin.

Sporna odredba o jeziku i  topografiji od julija 2011. ostaje. Vlada to smatra kao „nepreminljivo i dokončano“.

Organizacije narodnih grup su predložile Saveznoj vladi svoje najhitnije predloge za reformu narodnosnoga prava. Ovi sadržavaju katalog temeljnih prav, izobrazbe i odgoja, olakšanja topografskim natpisom i službenomu jeziku, kao i proširenje medijov i potpore. Tih središnjih potribovanj uopće nima u nacrtu zakona.

Kako nadalje u izjavi pišu predsjednik Can-a. mr. Marjan Pipp i generalni tajnik Hubert Mikel „Čl. 7 Državnoga ugovora sadržava najvažnije obrambene norme“.

(uredn.)