Savezni ministar za život i okoliš, dipl. inž. Niki Berlaković se je 14. oktobra u kaštelu u sridnjogradišćanskom Šuševu sastao sa svojimi ministri-kolegi iz Nimške, Švicarske i Liechtensteina. Tema razgovorov je uz ostalo bio »Vrh o klimi« u južnoafričkom Durbano koncem ovoga ljeta i stručna konferencija o obnovljivoj energiji dojduće ljeto u Beču.

Hrvatsko kulturno duštvo u Gradišću je ordžalo svoju redovitu generalnu sjednicu nedilju, 16. oktobra u Gerištofu. Izbori su svako treto ljeto na Poljanci, tako će Hkd stoprv drugo ljeto opet birati predsjedničtvo. Po opširni izvješćaji je Generalna rasteretila odbor i mu jednoglasno sprogovorilo povjerenje.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja je u srijedu, 5. oktobra zajedno s ministrom poljoprivrede, šumarstva, okoliša i hrane Republike Austrije, dipl. inž. Nikijem Berlakovićem u Beču potpisao Memorandum izmedju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja Republike Hrvatske i Saveznoga ministarstva poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodnoga gospodarstva Republike Austrije o suradnji na području poljoprivrede.

PETROVO SELO/KRTEŽ — Od utorka prošloga tajedna se med Petrovim Selom u Ugarskoj i Krtežom (Gaas) u Austriji već ne more voziti prik granice. Zemlja Gradišće je po očividu na licu mjesta dala zatvoriti put, ki pelja prik granice. Na ugarskoj strani, dakle u Petrovom Selu, se do granice more voziti po asfaltiranoj cesti, a na austrijskoj strani do granice pelja šudrana teretna cesta s mnogimi škuljami. Ova cesta, zapravo je put, nije dobro počvršćena.

Prosvjedni skup pod nazivom „Pravda je izgubila ravnotežu“ završio je subotu, 24. septembra u Den Haagu simboličnim podizanjem črljenih kartonov Haškomu sudu, od koga je zatraženo da preispita presude hrvatskim generalom. Na kraju mirnoga prosvjeda nekoliko stotin Hrvatov iz Hrvatske i svita, pozvano je da uz pjesmu Miroslava Škore „Sude mi“ simbolično pokažu črljene kartone Haškomu sudu, ki je polag uvjerenja demonstrantov nepravedno osudio „hrvatske heroje“.

5. sept. u Gospodarskoj komori u Željeznu su podilili »Dr. Lovre Karall-nagrade«. Med dobitniki (6) su i Trajštofka Kristina Schanta i Velikoborištofac mr. Marin Berlaković, ki je odlikovan za svoje diplomsko djelo o razvitku Hrvatskih novin. Kristina Schanta se je bavila bolesti strume i njegovimi posljedicami. Nagrade su dotirane med 1000 i 1500 E, a predao ih je ministar Niki Berlaković. Lovre Karall je bio prvi zemaljski poglavar Gradišća u Drugoj republiki, a uza to jedan od suutemeljiteljev Hrvatskih novin.
 

U Zagrebu je 5. julija bila prezentacija rezultatov projekta „Jačanje kapaciteta Mup-a u borbi protiv krijumčarenja i zloupotrebe drogov“. U ovom EU-projektu je sudjelovala i ga peljala državna odvjetnica Carmen Prior, stalna twinning savjetnica s austrijske strane (Cindrof, Gradišće) i Zoran Babić, peljač projekta s hrvatske strane.
 

„Gradišćanski Hrvati iz Hrvatske(!) i iz Austrije“. Ta bonmot smo mogli čuti 1990. ljeta u Agram Grillu Nevenke (prije Ivana) Milas(a) u Beču. I to od hrvatskih luminov mundi tj. sveučilišnih profesorov iz Beča, Zagreba i Osijeka. Govorilo se je o hrvatsko-hrvatskom susretu povodom otkrivanja spomen-ploče Stroßmayeru i ostalim u Augustinskoj crikvi u Beču. Tada je jedan od te gospode rekao da i Hrvatska ima svoje gradišćanske Hrvate, a to bi bili oni ki su kao politički zatvoreniki proveli svoje vrime u (Staroj) Gradiški tj. zloglasnom zatvoru.

U glavnom gradu Gradišća, Željeznu nedilju, 4. septembra su svečevali 90. rodjendan ove najmladje savezne zemlje Austrije. Zemlja Gradišće je tom prilikom dopodne pozvala na svetačnu sjednicu Zemaljskoga sabora, na koj je sudjelivalo već od 200 pozvanih gostov. Na čelu je stao savezni predsjednik Republike Austrije Heinz Fischer. Predsjednik sabora Gerhard Steier je istaknuo pozitivan razvitak zemlje, a zemaljski poglavar Hans Niessl se je za njev doprinos zahvalio svim Gradišćancem.

KOLJNOF — Jedan dan pred velikim državnim svetkom u Ugarskoj (20. 08.) je općina na čelu s načelnikom Franjom Grubićem pozvala na primopredaju obnovljene lječničke ordinacije u sredini sela. Po pozdravni riči je načelnik informirao pozvane goste i zainteresirane o ovom projektu. Cijeli projekt je stao 32,984.408 Ft (kih 122.000 E) od kih su prik EU fondacije uspješno dostali 28,984.408 (107.500 E) a ostala financijska sredstva je omogućila mjesna samouprava s 3.220.490 Ft (kih 12.000 E).