S 1. septembrom o. lj. Obrazovna direkcija Gradišće je nadomjestila Zemaljski školski savjet. Ča to znači i ča sve je novo, kao i o aktualni obrazovnopolitički tema četvrtak, 23. augusta informirali su obrazovni referenti zem. poglavar Hans Niessl, obrazovni direktor mag. Heinz Zitz i prof (SŠ = FH) mag. dr. Michael Roither, vicerektor za Internacionalne posle na Stručnoj visokoj školi (SŠ) Gradišće.
ŽELJEZNO — Kako je pri presici naglasio Niessl (Spö) „U Gradišću smo na području obrazovanja na jako dobrom putu. To potvrdjuju na jednu stranu kvote podvaranja 0- do 6-ljetnih, s kimi se nahadjamo na vrhu ljestvice u prispodobi s drugimi saveznimi zemljami, a na drugu stranu i kvote maturantov i rezultati kod centralne mature i pri obrazovni testi, ili besplatni studij na Stručni visoki škola“.
U pogledu na obrazovnu reformu, upozoravaju i neodvisni stručnjaki; pri ovoj reformi da se radi samo o reformi uprave. „Cilj reforme obrazovanja more samo biti, da se diže kvalitet obrazovanja.“ Na temu integraciju triba polagati važnost ne samo verbalno, nego triba poduzeti konkretne mjere. Kako je rekao Niessl on si očekuje, da ćedu u nadalje stati na raspolaganje odgovarajuća sredstva za područja rano ditinstvo i elementarna pedagogika, da bi se dica brzo mogla naučiti nimški jezik. „Na ovom mjestu šparati znači šparati na krivom mjestu“ je kritički naglasio Niessl i je ujedno potribovao veći broj cjelodnevnih školskih oblikov.
S pogledom na upeljanje 12 uri dugoga dana kako na području elmentarnoga tako i obvezenoga školstva triba proširiti cjelodnevno podvaranje; ali uprav ovde da se kani šparati. Ljetos će isteći cjeli red 15a-dogovorov, napr. za rano jezično podupiranje, za bespatno poslidnje ljeto u čuvarnici ili za izgradnju čuvarnic. Za sve ovo nima nasljednih dogovorov. Kod cjelodnevnih škol ćedu svotu od 750 mil. E rastegnuti do 2032. ljeta. To konkretno znači rekuciju od 107 mil. E na 53 milijuni E godišnje.
Niessl kritički gleda i razrede za podupiranje nimškoga jezika. Ovde on želji već školske autonomije. Kao značajnu temu za budućnost on smatra individualizaciju. Kao dobar primjer mu ovde služu obrazovni rezultati kod dice u Južnom Tirolu, kad su u skupni škola 10- do 14-ljetnih ostvarili individualizaciju u mali grupa. U Gradišću dobro funkcionira integracija „jer ju uzimamo ozbiljno od čuvarnice do obaveznih škol, u svi područji“ je rekao Niessl, ki od Saveza potribuje sigurnost u planiranju.
(ured.)