Koruška opet kaže za sve: Mainstream je ignorantan prema narodnim grupam!

Petar Tyran

Recimo istinu i tim kako je: Činjenica da su ko­ru­­ški Slovenci spomenuti u zemaljskom ustavu Koru­ške je minimalna varijanta to­ga ča bi sve moglo i tribalo biti. Da bi rič minimalno mo­gli stupnjevati tribalo bi u o­vom slučaju reći najminimal­nije. Ali minimalno jur samo po sebi veli da je to najmanje nek moguće. Rezultat diskusije, ku je ponovno započeo predsjednik koruške Narodne stranke, je nova verzija te­k­sta, u kom Koruška već ne more najti još ni vlašće riči za svoje slovenske sugradjane, nego ih posudjuje od saveznoga ustava. Ov govori o slo­venskom jeziku, o tradiciji i kulturnom jerbu, ke triba po­štivati, čuvati i podupirati, nač neka se pokaže u članku 7 Zemaljskoga ustava.

Osuda u korist Esterházyjevih projektov mogao bi biti presedan i za manjine!

Petar Tyran

Odluka Zemaljskoga su­da u Željeznu u prvoj instanci slučaja „podupiranja kulture“ u korist Es­terházyjevoga pod­uzeća a tim protiv Zemlje Gra­dišće mo­gla bi biti presedan i bi u bu­du­će mogli služiti kao pri­m­jer ili op­ra­vdanje za kasnije slične slučaje: naime i u po­gl­e­du na subvencioniranje kultur­nih priredab i institucijov na­rodnih manjin u Gradišću, posebno i Hrvatov. Arenaria d.o.o. se je naime probila sa svojom tužbom protiv Zemlje Gradišće odnosno Odjela za kulturu i je dobila civil­ni proces da joj se mora ispla­titi subvencija za kulturno djelovanje od ukupno jedan milijun €.

Hrvatski bal 2017. u Beču „otvorio“ »Go­dinu kulture Austrija - Hrvatska«

Petar Tyran

Geslo je bilo 70. Hrvat­sk­oga bala u Beču, kao i prošlih i idućih Hrvat­skih balov: Mi gradišćanski Hrvati iz četiri susjedne ze­m­lje (Austrija, Češka, Madjarska i Slovačka) skupa s os­ta­limi Hrvati i Hrvaticami i sk­upa s Republikom Hrvat­skom plešemo u Europskoj u­niji — a to u „Europskoj ce­n­trali“ — u „Hrvatskom cent­ru svih Hrvatov“: u bečkom Par­k­hotelu Schönbrunn — a pritom nas pratu moderne i no­ve ideje i snage!

Sa zatvaranjem granic nas opet isključuju od naših prik granice

Petar Tyran

Stara je dob da negdo i ja­vno i službeno reagira na to da nam okolo naokolo zatvaraju granice odnosno da policija skupa s graničari i s vojskom opet pojačano kon­­tr­o­­lira granicu i granične pr­e­laze. Ponovo kontroliranje tih prelazov u velikoj političkoj nervozi pred svim u Gradiš­ću je „farsa“ u vezi s graničnim prijelazom iz Austrije u Madjarsku odnosno obrnuto kao npr. med Filežom i Un­dom i Keveždom. Navodno zbog protesta nekoga medja­ša (Anraine) pred Narodnim pravobraniteljstvom je Zemaljska policijska direkcija bila prisiljena da izdā odredbu da je sada „do 10. februara moguće, da se iz Fileža u Ugarsku vozu i vozila do 3,5 tonov“, a tom odredbom da je vožnja iz Fileža u Undu ili u Kevežd „opet legalna“.

25 ljet Republike Hrvatske i 25 ljet pomoći od gradišćanskih Hrvatov!

Petar Tyran

Evo, Hrvatska slavi 25 ljet od osamostaljenja, od n­astajanja vl­astite države i od nezavisnosti od prija­š­njih savezov i obavezov s o­s­talimi republikami u bivšoj državi. Kako je došlo do te s­amostalnosti, mnogi od nas još znaju, i koliko je bilo, krvavo i teško, mučno i bolno. Danas, kad se slavi takorekuć četvrt stoljeća nezavisne Republike Hrvatske, ne bi se ni smilo pozabiti med gradiš­ća­n­skimi Hrvati ča sve su oni učinili tada početkom 1990.-ih ljet — pred svim karitativnoga i puno drugoga. Ali ne bi se smilo na to pozabiti niti u samoj Hrvatskoj, upravo sa­da, kada se slavi ovih 25 ljet samostalne i demokrat­ske R­epublike Hrvatske.

Pokušaj čestitanja u znanju da riči čuda puti ne pomažu: Ljubi za 60.

Petar Tyran

Gdo jur zna, koliko svega se more „natrpati“ u 60 ljet života? Činjenica je: čuda! Zavisi naravno od do­be kada gdo kade živi, kakova su vrimena. Mirna, burna — vesela, turobna — osamljena, društvena… Naravno, ovi­si i od naravi, karaktera dotičnoga človika, koliko je pripravan doživiti na koliko je „friži*) spreman“, će li „sve pre­živit?“ i koliko se „more mi­riti (smiriti)“ — kako jači Tedi Spa­l­ato u toj toliko ganutljivoj, dirljivoj jački.

Europa nastaje opet manja i uža! Ča si željim(o) od Maloga Jezuša

Petar Tyran

Gdo za Božić ne bi volio pisati o pomirenju, Božićnom miru, u duhovnom rasvitljenju, o svitlosti, proširenju duha i o bezgraničnoj duši? A koliko je teže, ako se upravo u ovu dob došašća, adventa silom prilike moramo odreći ove toliko svete i uzvišene namjere i želje! Vjerojatno ne za svakoga, ali ih ima dosta kim su odurni visti dan za danom o zatvaranju granic, o diženju ogradov uz granice u sredini i srcu Europe, o postavljanju vojske uz granicu, o kontroli na veliki, mali i najmanji granični prijelazi (i na granici med Austrijom i Slovačkom a posebice i Madjarskom na istoku kao i Slovenijom na jugu) o sužavanju Europe a ne na zadnje i sve napetiji bilateralni odnosi med dosadašnjimi prijateljskimi i susjednimi državami upravo i zbog sve rigidnijih kontrolov na granični prijelazi, zbog ure dugoga čekanja a zato i zakašnjenja.

Na primjeru i izborov vidimo kako smo u svemu raspolovljeni i raskoljeni

Petar Tyran

Budimo iskreni, zapravo smo svi dosta presene­ćeni. Jedni zato kad je njev kandidat Alexander Van der Bellen ipak pobjedio, a to još i tako jasno — a drugi kad je njev kandidat Hofer ipak podlegao i to relativno jasno. To se pravoda tiče cijele Au­s­tri­je, dakle rezultate na savez­noj razini. U Gradišću je Ju­ž­nogradišćanac inž. Norbert Hofer iz Pinkafelja, kandidat Slobodarske stranke, osvojio daleko veću većinu glasov ne­go njegov kontrahent za šest ljet dugu funkciju saveznoga predsjednika Republike Aus­trije sveuč. prof. u m. dr. Ale­xander Van der Bellen: 53,3 za VdB-a a 46,7 za Hofera — u Gradišću: nasuprot saveznomu rezultatu: 58,4% (H) a 41,6% (VdB). Širom Gradišća je H u 152 opći­­na bio dobitnik a VdB samo u 19. U tom pogledu je VdB ma­nje izgubio u hrvatski odno­s­no mišoviti općina Gradišća (sa­mo 26: 16) u korist Hofera.

Gdo jur svenek svakoga razumi? Jožefu Hartmannu za 60-nicu!

Petar Tyran

Pisati o na ovom mjestu o predstojeći izbori za saveznoga predsjednika bi bilo jur zaman, uzalud, jer gdo do dana današnjega još ne zna koga će birati, neće ni zutra znati. A bilo kako će­du završiti — život će pojti dalje. A da su naši ljudi i u Hofe­ro­vom i u Van der Bellenovom loguru znamo ionako. U tom se ništ ne razlikuju od ostalih Austrijancev. Dakle ostanimo iskreni i nećemo tako činiti kao da bi bili presenećeni i da ne bi znali kako će završiti!

Jak mah prema desnici se opaža po cijelom svitu — a ča će biti u Austriji?

Petar Tyran

Evo, pred nami stoju opet izbori, oni za državnoga predsjednika Austrije (ženska kandidatica je jur is­pala u prvom kolu) nedilju, 4. decembra. Iako, naravno, još ništ nije odlučeno, puno toga pokazuje na to da se i u Austriji puno toga kreće pre­ma desnici, pred svim i do­b­ri dijeli navodne livice, ka je u povijesti, pred svim i u au­s­trijskoj prošlosti uvijek bila jako sk­lona i desnici — ako je išlo na gusto, ako su časi bili teški i čemerni i kada je narod vikao za jakom rukom.