Umirovljeni i dugoljetni farnik u Klimpu­hu, prof. dr. Št­efan Geošić je 28. februara odlikovan »Kulturnom nagradom gradišćanskih Hrvatov« za 2014. ljeto. Nagradu u obliku brončane skulpture To­me Rešetarića su mu dodilili po maši u crikvi u Klimpuhu, ku je muzički oblikovao doma­ći Crikveni zbor Klimpuh s na­rodom, a sa­mu sveta­čnost je pratio Crikveni zbor Trajštof sa solisticom M­a­rijom Herczeg Lentsch. Nagradu je po 11. put dodilio Koordinacijski od­bor gradišćan­skohrvatskih društav i organizacijov za is­taknuto djelovanje na podru­čju kulture.

U Štajerskoj zemaljskoj knjižnici u Grazu otvorena je 25. februara hrvatska čitaonica ka ima oko 1200 knjig ke je prikupilo i katalogiziralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a nadopunjavat će se i novimi izdanji.

GRAZ — „Radujem se otvorenju prve hrvatske čitaonice u Zemaljskoj knjižnici u Grazu, što je znak naše bliske suradnje, ali i poticaj unapređenju naših partnerskih i prijateljskih odnosa“, rekao je savjetnik za kulturu, gospodarstvo i europska pitanja u pokrajinskoj vladi Štajerske Christian Buchmann.

U Kugi u Velikom Borištofu su petak navečer, 27. febr­u­a­ra održali prvi literarni ve­čer pod geslom Mate Meršića Miloradića „mudrosti pun or­mar“. Pri tom su Robert Su­čić, Gizela Čenar i Martin Živković predstavili svoje naj­draže štorice, crtice odnosno pjesmice na gradišćansko­hr­vatskom jeziku. Čitali su tekste različnih autorov. Ini­cijativa za ov večer je došla od Franje Bauera.

Med zapadnougarskimi, da­nas gradišćanskimi Hrvati se je po današnjem (po)zn­a­nju biblijski tekst u njevom jeziku pojavio 1732. ljeta pod naslovom Horvaczko evan­gy­­elye s mukom Kristuševom i malim katekizmušem. Ne zna se, ki je prireditelj toga. Morebit bi jezična analiza mogla na to pokazati. Had­rovics misli, da je morao biti ki ježuit ali mogao biti i ki franjevac.

Svaki kulturni narod je do­šao po putu opismenjivanja prik Biblije do svoje ugledne pismene kulture. Ni Hrvati, ni gradišćanski Hrvati nisu bili iznimka na tom putu. Vjera i Crikva im je dala praktično znanje pisanja i čitanja u ruke, da bi tako la­kše razumili rič Božju i stupali po putu vječnoga spase­nja. Nažalost, nikada nam nisu pojasnili ta grudasti put u školi: ili ga nisu (po)znavali ili nas nisu kanili upo­znati s njim (ar bi mogli doj­ti na ideju usporedjivanja) ili nikomu nije bilo onako či­s­to jasno koliko to znači za svist, kulturu i narodno(sno) držanje jednoga naroda.

BEČ – O Kristijanu Krekoviću se u vrime Jugoslavije ni­je govorilo, jer je bio (politički) emigrant. Takaj i bečkim Hrvatom poznata Cika Mikolčić ga je osobno poznavala, a pi­sac ovih retkov se je (na pro­š­nju njegovoga zemljaka Mija Jurića) bavio istraživanjem nj­egovih bečkih dani tr pronašao njegov bečki katalog iz 1958. ljeta. Kreković je bio Napretkov stipendist za be­čkih studijov, pak se time ovo bečko društvo i danas ponosi.

Na inicijativu profesorice hr­vatskoga jezika na Panonskoj gimnaziji u Gornjoj Pulji, mr. Gizele Čenar, u 1994. ljeta je omogućio tadašnji di­rektor škole, Karl Wiltschko utemeljenje tamburaškoga orkestra a stručnu pomoć je Gizela Čenar dostala takaj od profesora Bože Potočnika, poznatoga hrvatskoga kompozitora i a­ranžera za tamburašku gla­zbu širom Hrva­t­ske. Hrvatsko kulturno dr­u­štvo u Gradišću  je uz druge pomagalo pri fina­n­ciranju tamburov. Nova direktorica ove škole, mr. Helga Fabšić, ka je rodom iz Pinkovca, je naglasila pri slavlju P­­anoncev da u o­čuvanju narodne grupe i manjin­skoga jezika na­ša škola ima kon­tinuiranu i odr­živu funkciju“.

Hrvatski centar u Beču dodilio je Kulturnu nagradu »Metron« za 2014. lj. hrvat­skomu veleposlaniku u Austriji Gordanu Bakoti. N­a­gr­a­da »Metron« je u obliku po­velje i trofeje, to je blok kris­talnoga stakla, u kom je po strani ugraviran logo nagrade ka se dodiljuje od 2008. ljeta. Nagradu je Bakoti uru­čio predsjednik Hrvatskoga centra mr. Tibor Jugović.

Trajštofska crikva, ka garantira zvanarednu akustiku, je bila, kako i sva dosadašnja ljeta, nabito puna. Zbor pod peljanjem mr. Zla­­t­ke Gieler se smi veseliti vjer­noj publiki, ka jur ljeta du­go pohadja koncerte na visokoj razini. Ova publika zna, ča smi očekivati. Istodobno pa­­žljivi slušatelji pratu razvitak zbora i pojedinih solistic i s­o­listov. Vidi, pa osebujno ču­je se, kako se od ljeta do lje­ta diže kvaliteta. Trajštofski zbor s istaknutimi glasi je n­a­novič pokazao, čemu je u stanju.

Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišća­nskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta narodne grupe gra­dišćanskih Hrvatov. Od 2010. ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor gra­dišćanskohrvatskih dru­štav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske do­diljuje ovu nagradu. Za 2014. je jednoglasna odluka pala na prof. dr. Štefana Geošića, ki se tim kao laureat stavlja u red s muzičkim sastavom Bruji (2013.), kulturnim po­kretačem B. Ko­rnfein­dom (2012.), kompozitorom Štefanom Kočišem (2010.) kao i I. Sučičem, N. Benčićem, A. Blazovićem, Anom Šoretić, biškupom Št. Lászlóm, F. Sučićem i I. Ivančanom.