Na temelju (gradišćansko)hrvatskoga kviza ojačati znanje jezika i kulture

Petar Tyran

U Hrvatskom centru u Be­ču su imali premijeru s novom ljestvicom programa Centar.Kviz: Znaš (li) (gradišćansko)hrvatski? Ovo je bio „Pub-kviz“, dakle kviz uz sudjelovanje publike s jezičnom tematikom. Povod je bio »Me­djunarodni dan mat­e­rinskoga jezika« 21. febru­a­ra. Ov dan obilježava se svako ljeto na ov datum od 2000. lj­eta, s ciljem unapredjivanja, učenja i razvitka materinskoga jezika, tr njegovanja, gaje­nje jezične i kulturne različitosti i većjezičnosti.

Doskozil je položio prisegu u Hofburgu

U Željeznu se je pandiljak dopodne konstituirao Gra­di­­š­ćanski zemaljski sabor. Priseglo je 36 poslanikov. Po­tom je sabor s glasi ne samo SPÖ-a nego i ÖVP-a, Slobodarov i Zelenih odibrao Hansa Petra Doskozila za zemaljskoga poglavara i no­vu zemaljsku vladu. Zemalj­ski poglavar Gradiš­ća Hans Peter Doskozil (SP) je 18. februara u bečkom Hofburgu položio prisegu pred saveznim predsjednikom Ale­ksandrom Van der Bellenom. Doskozil je potom nazvis­tio, da kani proširiti kontrolna prava i za pregledavanje Zemaljskoga holdinga Gradiš­će.

Tagovi: 

Hrvatski veleposlanik Glunčić primio zastu­pnike hrvatskih udrug u Austriji

Novi veleposlanik Republike Hrvatske u Republiki Austri­ji mag. Daniel Glunčić po­zvao je utorak, 18. februara zastupnike hrvatskih i gradišćanskohrvatskih udrug i društav na predstavljanje u pro­storije veleposlanstva u Be­ču. Novi veleposlanik Daniel Glu­n­čić obratio se je predstavnikom brojnih udrug i zajednic, kih sto po broju i im je uz ostalo poručio „Najdite ono ča nas povezuje, a ne ono ča nas dili“.

Tagovi: 

Visoko priznanje i odlikovanje Zemlje Beč u čast Tereziji Stojšić

Beč odlikovao Tereziju Stoj­šić »Zlatnim časnim znakom za zasluge u vezi sa Zemljom Beč«. Bivša parlamentarka i sada zaposlena u Ministar­stvu za obrazovanje, kade je sada zadužena kao ovlašćenica za bigunce u školi, uz brojne druge funkcije jur lje­ta dugo vrši funkciju potpred­sjednice Austrijske lige za lj­udska prava. Od 2013. lj. je Terezija Štojšić opet zaposlena u Ministarstvu prosvjete. 

Beč — Gradonačelnik Be­ča Michael Ludwig, zamjenica gradonačelnika Birgit Hebein (ka potiče iz slovenske obitelji iz južne Koruške) i bečki sav­jetnik za obrazovaje, integrac­i­ju, omladinu i personal, Jürgen Czernohorszky (* Wutzelhofer iz Gradišća) po­zvali su na dodjelu visokoga be­čkoga odlikovanja ministerijal­noj sav­jet­nici mag. Tereziji Stoj­š­ić, ka uz brojne druge funkci­je obnaša funkciju i potpredsje­d­nice Austrijske lige za ljudska prava.

Tagovi: 

»Mini-Metron« za 2019. redatelju Dugave u Pinkovcu Julijanu Himmelbaueru

Sedmeročlani žiri za dodjelu kulturne nagrade naraš­ćaju »MiniMetron« Hrvatskoga centra u Beču se sastao srijedu, 12. februara. Iz predloženih kandidatic i kandid­a­tov žiri je jednoglasno za­ključio, da je dobitnik »Mi­ni-Metrona« za 2019. ljeto Julijan Himmelbauer iz Pin­kovca, redatelj kazališne gru­pe Dugava a pred svim i redatelj dičjih kazališnih igar i skečov na hrvatskom jeziku.

Tagovi: 

»Metron« za 2019. Raymondu Rojniku

Sedmeročlani žiri za dodjelu kulturne nagrade »Metron« Hrvatskoga centra u Beču se je sastao srijedu, 12. febru­a­ra. Iz predloženih kandidatic i kandidatov žiri je jednogla­sno zaključio, da je dobitnik »Metrona« za 2019. ljeto: Raymond Rojnik iz Varaždina, ravnatelj Koncertnoga ureda Varaždin (ki je uz ost­a­lo i organizator/producent Va­raždinskih baroknih večeri).

BEČ — Raymond Rojnik je još u 1990-i ljeti uspostavio su­radnju s „Društvom za kulturu na selu“ u Velikom i Malom Borištofu i Šuševu (pod pelja­njem Štefana Zvonarića, Monike Trimmel-Roženić i Stipe Mlikotića †). Hrvatski kulturni menedžer Rojnik iz Varaždina je posredovao muzičke umjetnike i orkestre za koncer­te u Gradišću i Beču (npr. u šuševskom kaštelu ili u Hrvat­skom centru u Beču).

Tagovi: 

Ako ne kanu biti Hrvati barem Maltešci: od Hergovicha do Hergoviega

Petar Tyran

Koliko puti smo se jur o tom mokirali i se špota­li pred svim i govoračem i spikericam i Orf-u, ako hr­vatska imene sprogovaraju po nimšku dakle „germanski“. Koliko puti nam se — naravno samo onim ke to i zaista boli — vlasi nastavljaju, ako nositelji hrvatskih prez-, da­kle obiteljskih imen ova svo­ja imena sprogovaraju po nim­šku, dakle s u sredini imena ne sprogovaraju kao š a kraj­no ts ne kao ć ili barem č (npr. Resetarits ili Stipsits — a ne kako bi bilo pravilno Rešetarić ili Stipšić i druge). Ali to, naravno, valja i za hrvatska prezimena Berlakovich i Hergovich, i druge) u ki se to krajno ch sprogovara po nimšku, a ne npr. po engle­sku, ili znamda još i, kako bi bilo pravilno, po hrvatski da­kle s fonemom, glasom č.