»Tereza37« — drama iz pera Lane Barić, ka je preuzela i glavnu ulogu, i pod režijom Danila Šerbedžije je ovo ljeto na filmskom festivalu u Puli osvojio nagradu ≫Zlatnu arenu≪ za najbolji film. Sada su ovu nježnu žensku dramu prikazali i na Zagrebačkom filmskom festivalu.
P. Palković
Ako i zadnji dani i tajedni opet pojačano govorimo o prikgraničnoj suradnji gradišćanskih Hrvatov i ako se u odredjeni razmaki ponovo spominjemo toga, da smo svi „’z iste vriće“, i ako se toga spomenemo ki su bili oni naši velikani, kim smo se mogli obrnuti na ugarskoj strani granice, kade su nam vrata svenek bila otvorena onda uz brojne druge, stoji najpr u prvom redu Feri Pajrić, školnik u Koljnofu, ravnatelj OŠ, kulturni aktivist prvoga ranga.
Stiglo se do polovice ciklusa pripravljanja financijskoga okvira madjarsko-hrvatskih (INTERREG) natječajev sljedećega, zajedničkoga proračunskoga razdoblja EU izmed 2021.-27. ljeta. Cilj toga djela je stvoriti uvjete za efikasan, zajednički razvoj koristeći se analizom dosadašnjih iskustav, detaljnimi istraživanji, odnosno potkripiti temeljnimi mirenji realne potrebe i mogućnosti. Ulog je velik, jer za ostvarivanje prikgraničnih projektov kako sada stvari stoju u ovom razdoblju stoji na raspolaganju 60 milijuni eurov.
Kad dani nastaju kraći a noći duže, jedan ili drugi rado prebavi večer na ugodnoj sofi pred televizorom. Ali gdo ne bi poznao situaciju, da ravno onda nima dobre televizijske emisije? Kot garancija za individualnu zabavu su se tako u zadnji ljeti sve već utemeljili takozvani „streaming servisi“, ki obiću gledanje najdražih filmov, serijov i dokumentacijov prik interneta 24 ure, 7 dani u tajednu.
Mali pregled od sjevera do juga kako naša folklorna i tamburaška društva djeluju u času pandemije. Ča je dozvoljeno, ča je zabranjeno i kako se u času lockdowna proba, nastupa odnosno sastaje.
Roman Kriszt iz Nimškoga Jandrofa s korijeni po očevoj strani u Bijelom Selu je koristio društvena ograničenja i zaključenje zbog koronapanedmije i je konačno završio svoja dugoljetna istraživanja u vezi s imeni i nazivi za ljude sel, kim su se uglavnom ljudi iz susjednih sel kanili našpotati. Sabirač i autor Roman Kriszt je s tom namjerom dijelom virtualno ali i konkretno proputovao cijelo Gradišće i iskao a dobrim dijelom i našao ovakove rugalice (Spottnamen) za brojna sela, od kih nas, naravno, najveć zanimaju rugalice nazivi za hrvatska sela širom Gradišća. Knjiga »Schmalztipfler, Gansbären & Plitzermocha/Lexikon der burgenländischen Ortsneckereien« je izašla u Gradišćansko-hianckom društvu sa sidišćemu Gornji Šica.
Naše štiteljice i štitelji u HRVATSKI NOVINA su u minuli tajedni sigurno jur opazili a najvjerojatnije i uživali u personalnom, dakle uredničkom ali pred svim i sadržajnom proširenju u tiskanom izdanju — s kim smo sada jur u 111. ljetu izlaženja. Samo tih stojedinaest ljet bi svaku i svakoga od nas moglo ispuniti velikim ponosom.