Hrvatski centar u Beču je povodom dvostrukoga jubileja (75. rodjendan i 50 ljet znanstvene karijere) jedne od vodećih ličnosti gradišćanskih Hrvatov, člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao dvodnevni simpozij, tijekom koga smo mogli čuti več od trideset izlagačev, ča gradišćanskih, ča hrvatskih. Prijatelji i dugogodišnji kolege znanstveniki su tom prilikom referirali na njegovo dugoljetno djelo, jer je dr. Nikola Benčić jedini gradišćanski Hrvat ki je član HAZU, i ki jur pola stoljeća proučava povijest i jezik gradišćanskih Hrvatov. Tijekom tih ljet je pomogao otkrivanju i širenju povijesti, kulture i književnosti gradišćanskih Hrvatov u tri država.
BEČ — Rodjeni Nardanac Nikola Benčić je pred 50 ljet doktorirao disertacijom o Mati Meršiću Miloradiću. Sastavio je dvi zbirke Miloradićevih pjesam, tr je širio svist o njemu kao o pjesniku, učenjaku i znanstveniku. Kao pedagog je to znanje i spoznaje širio med pripadnike narodne grupe. Na početku na gimnaziji u Željeznu i na Pedagoškoj akademiji, a kasnije i na Bečkom sveučilišću, kade je bio lektor i časni sveučilišni profesor. Za tisak je priredio i sastavio bezbroj knjig i napisao monumentalna djela, zapravo enciklopedije o novina i časopisi gradišćanskih Hrvatov, o hrvatskom kazališću i igrokazu, kao i o književnosti. Poslužuje se svih hrvatskih medijov, početo od školskoga lista, prik HRVATSKIH NOVIN, GRADIŠĆE Kalendara, do radija i televizije. Uz prvu hrvatsku radio-dramu je Benčić sastavio radioemisije sa slikami iz naše prošlosti i kiticami naše književnosti. Nikola Benčić se angažira i na društvenom sektoru. Bio je u predsjedničtvu HAK-a, predsjednik Hrvatskoga štamparskoga društva i pokretač Znanstvenoga instituta Grad. Hrvatov.
Simpozij je započeo u petak, 22. novembra, a uvodni referat svojemu dugoljetnomu kolegi posvetio je mr. Ivo Sučić s temom „Život i djelovanje na duhovnom i političkom raskrižju“. Sučić se je u referatu dotaknuo i Benčićevoga života, naglasivši da je tijekom znanstvenoga djelovanja Nikola Benčić znao sačuvati skromnost i ljudskost i odupro se tomu da postane samo „aparčik“. Osim toga, bitno je napomenuti i da je Nikola Benčić bio i izvrstan plesač, ki je u mladosti „osvajao divojke“. Kao dugoljetni profesor, NB se nikad nije hvatao za jednostavnu tematiku dapače naglavce se bacao u zahtjevnije teme. Osim ča je pokrenuo brojne publikacije za školare, Benčić je vrlo rado i vrlo često odlazio u dome Gradišćancev, kade se je pokazao kao izvrstan savjetnik i slušač njevih problemov.
Osim Sučića, referate i čestitke su ta isti dan držali i Jurica Čenar, Mijo Karagić i Ingrid Klemenčič u ime Marka Dekić. Ana Šoretić je svojega mentora presenetila i nesvakidašnjim poklonom. Po svečanom prijemu i pozdravnih govorov, te dodjeli poveljov i priznanja, Basbaritenori su čestitali slavljeniku rodjendan posebno odabranimi pjesmami.
(Jelena Duvnjak)
(nastavak slijedi)