Hrvatski centar u Beču je povodom dvostrukoga jubileja (75. rodjendan i 50 ljet znanstvene karijere) jedne od vodećih ličnosti gradišćan­skih Hrvatov, člana Hrvat­ske akademije znanosti i um­jetnosti organizirao dvodnevni simpozij, tijekom koga smo mogli čuti več od trideset izlagačev, ča gradišća­n­skih, ča hrvatskih. Prijatelji i dugogodišnji kolege znan­stveniki su tom prilikom referirali na njegovo dugoljet­no djelo, jer je dr. Nikola Benčić jedini gradišćanski Hrvat ki je član HAZU, i ki jur pola stoljeća proučava povijest i jezik gradišćan­skih Hrvatov. Tijekom tih ljet je pomogao otkrivanju i šire­nju povijesti, kulture i knji­ževnosti gradišćanskih Hrvatov u tri država.

BEČ — Rodjeni Nardanac Nikola Benčić je pred 50 ljet doktorirao disertacijom o Ma­ti Meršiću Miloradiću. Sastavio je dvi zbirke Miloradićevih pjesam, tr je širio svist o nje­mu kao o pjesniku, učenjaku i znanstveniku. Kao pedagog je to znanje i spoznaje širio med pripadnike narodne grupe. Na početku na gimnaziji u Že­ljeznu i na Pedagoškoj akademiji, a kasnije i na Bečkom sve­učilišću, kade je bio lektor i časni sveučilišni profesor. Za tisak je priredio i sastavio bez­broj knjig i napisao monumen­talna djela, zapravo enciklope­dije o novina i časopisi gradiš­ćanskih Hrvatov, o hrvatskom kazališću i igrokazu, kao i o književnosti. Poslužuje se svih hrvatskih medijov, početo od školskoga lista, prik HRVATSKIH NOVIN, GRADIŠĆE Kalen­da­ra, do radija i televizije. Uz prvu hrvatsku radio-dramu je Benčić sastavio radioemisije sa slikami iz naše prošlosti i kiticami naše književnosti. Nikola Benčić se angažira i na dru­štvenom sektoru. Bio je u pre­d­­sjedničtvu HAK-a, pr­ed­sjed­nik Hrvatskoga štamparskoga dru­štva i pokretač Znanstvenoga instituta Grad. Hrvatov. 

Simpozij je započeo u pe­tak, 22. novembra, a uvodni referat svojemu dugoljetnomu kolegi posvetio je mr. Ivo Sučić s te­mom „Život i djelovanje na duhovnom i političkom raskrižju“. Sučić se je u referatu dotaknuo i Benčićevoga života, naglasiv­ši da je tijekom znanstveno­ga djelovanja Nikola Benčić znao sačuvati skromnost i ljudskost i od­upro se tomu da postane sa­mo „aparčik“. Osim toga, bit­no je napomenuti i da je Nikola Benčić bio i izvrstan plesač, ki je u mladosti „osvajao divojke“. Kao dugoljetni pro­fe­sor, NB se nikad nije hv­a­tao za jednostavnu tematiku dapa­če naglavce se bacao u za­htje­v­nije teme. Osim ča je pokrenuo brojne publikacije za školare, Benčić je vrlo ra­do i vrlo često odlazio u dome Gra­diš­ćancev, kade se je pokazao kao izvrstan savjetnik i slušač njevih problemov.

Osim Suči­ća, referate i čes­titke su ta isti dan držali i Juri­ca Čenar, Mijo Karagić i Ingrid Klemenčič u ime Marka Dekić. Ana Šoretić je svojega mentora presenetila i nesvakidašnjim poklonom. Po svečanom prijemu i pozdravnih govorov, te dodjeli poveljov i pri­znanja, Basbaritenori su čestitali slavljeniku rodjendan posebno odabranimi pjesmami.

(Jelena Duvnjak)
(nastavak slijedi)