ŽELJEZNO — Uska suradnja prik granic nudi nove šanse za regiju. O tom se je mogao uvjeriti i zemaljski poglavar Hans Niessl, kad je skupa s predsjednikom regionalnoga saveza Lajta gaji-Niuzaljsko jezero dr. Haraldom Ladićem i  načelnikom Cundrofa zem. zastupnikom Wernerom Friedlom imao mogućnost da vidi kako napreduje projekt »Servus Pontis« i »Kanu Lajta«.
Suradnja prik granice sa Slovačkom je u završnoj fazi, a u pogledu na kooperacijski projekt s Ugarskom (»Kanu Lajta«) se još djela punom parom, i neka bude gotov do protulića o. lj. je izjavio Ladić.  (ur.)

BEČ — Hrvatski akademski klub (HAK) održao je svoju redovitu generalnu sjednicu četvrtak, 13. decembra. Po izvješćaju dosadašnjega predsjednika Mihaela Hirschlera i blagajnika Lukasa Kornfeinda kao odobrenju dosadašnjega djelovanja i rasterećenja predsjedničtva generalna sjednica je odibrala studenta novinarstva i ekologije Konstantina Vlašića za novoga predsjednika HAK-a. 20-ljetni rodjeni Velikoborištofac nasljedjuje Mjenovca Michaela Hirschlera.

S danom 1. julija 2013. ljeta Hrvatska tribala bi pristupiti Europskoj uniji. Jur sada je Hrvatska pri važni rasprava i pregovaranji na EU-razini takorekuć „potpuno integrirana“. Ali da bi Hrvatska zaista mogla pristupiti, potribno je još nekoliko „domaćih zadać“, npr. na području pravosudja i uprave. Ipak je Hrvatska danas bolje pripravljena za pristup EU nego već ka država u kolu proširenja 2007. ljeta. O tom su diskutirali na podiju Europaforuma u Diplomatskoj akademiji u Beču, 21. novembra.

Bivši visoki činovnik u saveznoj službi u Saveznom kancelarstvu, pravnik dr. Heinz Tichy referirao je o „Promjeni paradigmov u Zakonu o narodni grupa?“. U ovom svojem predavanju sa sljedećom živom diskusijom Tichy je željio ponukati na razmišljanje o tom da već od troja desetljeća se ništa nije preminilo u pravom sustavu u pogledu na narodne manjine i je željio pokazati na alternative. Tichy se nikako ne slaže s predlogom Spö-a kako stoji u nacrtu za novi Zakon o narodni grupa. To nije poboljšanje zakona, nego jasno smanjenje i počemerenje u pogledu na zakon iz 1976. ljeta, čiji autor je uz ostale bio i pravnik Heinz Tichy. 

VELIKI BORIŠTOF — Petak 30. novembra je bio oprošćaj od dir. Štefana Zvonarića, ravnatelja Dvojezične nove sridnje škole u Velikom Borištofu. Kako je napomenula sadašnja ravnateljica Dnsš Heli Domnanović, Štefan Zvonarić je išao 56 ljet u školu. Četira ljeta je pohadjao osnovnu školu u Velikom Borištofu, a četira ljeta glavnu školu u Gornjoj Pulji. Maturirao je u gimnaziji u Željeznu, kade je dvi ljeti i pohadjao Pedagošku akademiju.

Hrvatsko štamparsko društvo je subotu, 8. decembra u Koljnofu održalo svoju generalnu sjednicu. Po prvi put HŠtD sa svojom generalnom sjednicom je išlo gradišćanskim Hrvatom na ugarskoj strani. U domu kulture po pozdravu predsjednice mjesne Hrvatske samouprave Ingrid Klemenčić i načelnika Koljnofa Ferija Grubića je predsjednik Ivica Mikula dao izvješćaj o zadovoljavajućem djelovanju minuloga ljeta i je naglasio kako je jako zadovoljan sa suradniki društva. Ipak se ne more tajiti da je HŠtD u financijski poteškoća, jer su subvencije zapravo jur duga ljeta zamrznute a inflacija je požerala već od trećine stvarne vridnosti tih sredstav iz saveznoga lonca.

Dugoljetni generalni sekretar Hrvatskoga kulturnoga društva i utemeljitelj peljač Tamburice Cogrštof, Mate Kliković, je utorak, 4. decembra u predsjedničkom uredu na Pantovčaku u Zagrebu primio visoko odlikovanje Republike Hrvatske orden »Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića«. Odličje mu je predao sām predsjednik dr. Ivo Josipovć, ki je tom prilikom istaknuo brojne i važne zasluge Mate Klikovća u svezi s očuvanjem hrvatske riči i kulture a prije svega identiteta Hrvatov u Gradišću i da je Kliković svojim djelovanjem i 41 ljeta dugo u službi hrvatskoga naroda znatno doprinesao intenziviranju suradnje s Hrvatskom i na kulturnom i gospodarskom, a ne na zadnje i športskom području.

PEČUH — Predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović je 24. novembra sudjelivao pri Danu Hrvatov u Pečuhu, u Ugarskoj, kade je obećano podupiranje za hrvatsku zajednicu. Sudjelivalo je kih 900 Hrvatov iz cijele Ugarske, med njimi je bilo oko 100 gradišćanskih Hrvatov. Organizatori Dana Hrvatov su Državna hrvatska samouprava i Savez Hrvata u Ugarskoj.

Na gradišćanski svetak, na dan Sv. Martina (11. novembar) se i Katoličanska crikva u svetačnosti spominje ovoga sveca i patrona, zašćitnika Gradišća. Isto tako i Zemaljska vlada iskorišćava ovu priliku, da se na gradišćanski svetak zahvaljuje zaslužnim osobam i ličnošćam i je odlikuje zemaljskimi ordeni i zaslužnimi medalijami. Med kih 150 odlikovanih je i ljetos opet bilo nekoliko Hrvatov i Hrvatic iz gradišćanskih sel od Gijece do Žamara.

Kotarski poglavar Novoga Grada, Johan Grandić je odsudjen zbog zloupotribljavanja službene vlasti. Državno tužilačtvo mu je predbacilo, da informacije o prividno najavljeni školari u tri općina nije dalje slao nadležnomu kaznenomu referentu. Dostao je djelomično uvjetnu pineznu kaštigu od 15.300 €. Optužen je bijeloseoski načelnik Jožef Wetzelhofer (SPÖ). Njega su takaj optužili zbog sumlje zloupotribljavanja službene vlasti. I u ovom slučaju ide za prividne prijave školarov.