Savjet ministrov je u srijedu, 7. oktobra zaključio da ćedu podupljati državno podupiranje za svih šest u Austriji priznatih narodnih grup od sada 3,9 milijuni na 7,9 milijuni eurov. Pinezi ćedu sta­­ti na raspolaganje 2021. ljeta. Zastupniki hrvatskih dru­štav i zemaljske politike pozdrav­ljaju ovu odluku.

Hrvatski akademski klub po­zdravlja odluku Savezne vl­a­de, da će subvencije za na­rodne grupe po 25 ljet po prvi put povišiti i da tim autohtonim manjinam od dojdućega ljeta stoji na raspola­ganje 7,9 milijuni eurov i n­a­glašava kako su „narodne grupe važan dio austrijskoga društva i se moraju i kao takov podupirati“.

Govorač za narodne grupe  u Narodnoj stranki u zastup­nik u Nacionalnom viječu di Niki Berlaković ističe, da u okviru podupiranja narodnih grup postoji sada poseban lo­nac za osiguranje medijev na­rodnih grup. Konkretno je predvidjeno, da se za svaku narodnu grupu podupira je­dan tiskani medij. Kod gradišćanskih Hrvatov ta medij su Hrvatske novine. Ali ko­liko pinez točno je zrezervirano za HN, još nije poznato, rekao je Niki Berlaković. Hrvatske novine sada konačno moru krenuti novim putem je izjavio glavni urednik HN Petar Tyran.

Preporučuje se stvaranje o­b­razovnih modelov za te jezike, kao i televizijsko i radij­sko emitiranje na nji, stoji u priopćenju. Odbor ministrov Vijeća Europe ponovilo je svo­ju dugo postojeću preporuku slovenskim vlasti da priznaju hrvatski, nimški i srpski jezik, ki su prisutni u dijeli Slovenije, kao tradicionalne manjinske jezike.

Skoro točno pred 20 ljet (1. julija 2000. ljeta) su u Gradišću postavili prve dvojezi­č­ne seoske tablice. Hrvatski centar u Beču prili­kom ulične fešte 25. septe­m­­bra je st­a­vio vidljiv znak s pogledom na ovu 20. obljetnicu. To se je slučajno poklapalo i s inicijativom Vije­ća Europa, po­lag ke se 26. septembra širom E­urope sv­e­čuje »Europski dan jezikov«: Uz nazočnost bečkih političarov i hrva­t­skih diplomatov otkrili su si­m­bolično seoske tab­lice BEČ-WIEN.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske primio je u nastu­p­ni posjet veleposlanika Ma­dj­ar­ske u Republiki Hrvatskoj NJ. E. Csabu Demcsáka.

ZAGREB — Na sastanku su se državni tajnik i veleposlanik suglasili kako izmed dvi države i dvih narodov postoju vrlo ra­­zvijeni i prijateljski odnosi, če­mu značajno pridonosu obadvi nacionalne manjine — hrvatska u Madjarskoj i madjarska u Hr­vatskoj, ke su izvrsno integrirane u društvo tr uživaju vrlo visoku razinu manjinskih prav.

Pojedinosti o prijavi i obrasci potrebni za prijavu dostu­pni su na mrižni stranica U­reda, Ministarstva vanjskih i europskih poslov i velepo­s­lan­stav nadležnih za državu na ku se Javni natječaj odnosi.

Sudjelovanje nacionalnih ma­njin u hrvatskoj vladi poruka je europskih i univerzalnih vridnosti zemljam u okr­u­ženju, izjavio je u srijedu, 26. augusta hrvatski premijer A­ndrej Plenković u razgovo­ru s diplomati. On je u Ba­n­ski dvori predstavio članom diplomatskoga zbora nove čl­anice i člane vlade, osnovne smirnice nje programa i klju­čne političke izazove pred Hrvatskom. Rekao im je ka­ko „očekuje intenzivnu i otvorenu komunikaciju i da uz jačanje gospodarstva, izgra­d­nju tolerantnoga društva i rješavanja otvorenih pitanj sa susjedi ojačamo odnose izmed Hrvatske i vaših držav“.

Potom kad je u mediji objav­ljeno da nigdo ne nadzire ka­ko se trošu pinezi iz talijan­skoga proračuna za očuvanje talijanskoga identiteta, saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin tvrdio je da je izvješ­će o nadzoru potrošnje pokazalo da je sve u redu.

Bosansko akademsko društvo u Austriji (GBAA) sa svojom podorganizacijom u osnivanju »Österreichische BosnierInnen«, pokrenulo je izuzetno važnu inicijativu: u ime austrijskih državljanov s bosanskimi korjeni, postavili su cilj da njevi sugradjani u Austriji dostanu prizna­nje nacionalne manjine.