2. august je od 2015. ljeta internacionalni spomendan Holocausta nad Romi i Sinti. Ljetos je i austrijsko Nacionalno vijeće ratificiralo ov dan kot nacionalni spomendan. Spomenpriredba je bila uz Beč i u Borti.

Proponenti odnosno člani Inicijative za dvojezični odgojni i obrazovni sistem u Beču nastavili su sa svojim informiranjem nadležnih političarov u cilju čim prijega ustoličenja ovakovoga hrvatsko-nimškoga školskoga sustava.

Regina Petrik je stavila prijedlog na Zemaljski sabor, da se svi javni formulari Gradišća objavu i u jeziki narodnih grup, tako da se ispuni pravo na službeni jezik, kot je to zapisano u državnom ugovoru.

Druga platforma za dijalog – kot piše na stranici parlamenta – neka otvara rasprave, da bi se diskutirali razvitak i izazovi u autohtoni narodni grupa i da bi se pojačao parlamentarni diskurs.

Niki Berlaković potribuje evaluaciju manjinskoga školskoga zakona pri zadnjoj sjednici parlamenta. Onde se je zaključio i 2. august kot spomendan Romov.

Utorak je Hans Peter Doskozil predstavio gradjevinsko poduzeće kot i daljnje plane za realiziranje skupnoga Stana narodnih grup u Borti, ki neka bude gotov 2025. ljeta.

20. decembra su pri sjednici Savjeta za hrvatsku narodnu grupu odlučili o podiljenju subvencijov za hrvatsku narodnu grupu. Savjetnice i savjetniki su prijedlog jednoglasno odobrili.

Djelatna zajednica slavenskih manjin unutar FUEN-a je gostovala u Beču i je poiskala hrvatska sela u Gradišću, Slovačkoj i Madjarskoj.

Hrvatsko kulturno društvo kani kljetu svečevati „100 ljet tamburica u Gradišću”, prevoditi „Povijest Grad. Hrvatov” na nimško, povišiti učinak i najti najbolje rješenje za pojerban stan u Vorištanu…

Samo neka društva su se odazvala pozivu da ovoj europskoj organizaciji razložu aktualni stav oko situacije narodnih grup u Gradišću i u Austriji i izrazu moguće poboljšanje.