Prikaz ovoga filma koga je dala Ana Bilić je ok, ali bi se nešto moglo dodati povodom tvrdnje da se je „Krležni rad vrlo skromno prevodio na njemački jezik“. Naime ovde je samo to pojačavajuće ,vrlo’ — neka vrsta stilske greške. Iako prijevoda nikad nije dosta, ipak je prijevoda bilo toliko, da je Günther Nenning svojevrimeno Krležu uvrstio u svoj kanon (post)monarhijske mitteleuropske literature ka spada u širi kompleks austrijske književnosti.

Tamburica Uzlop ljetos svečuje 50 ljet svojega postojanja. To je povod za veliko svečevanje i za cijeli red različnih priredab tijekom ljeta. Jubilej je takaj i povod za novu domaću stranicu (homepage) i novu stranicu na facebooku. Homepage je tako oblikovan da kaže autentičnost i identitet grupe. Gledatelja internet strane Tamburice Uzlop sprohadja šari logo društva, koga muži jur ljeta dugo nosu odzad na lajbeki (špenceri) i kaže tipične farbe Uzlopa.

Od 1991. ljeta se dodiljuje »Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov« onim ljudem, ki djeluju na korist hrvatskoga jezika, kulture kao i identiteta ove narodne grupe. Cilj je, da izabrani gremij — najprije je to bio Jour fixe hrvatskih društav i organizacijov a od 2010. je to ponovno oživljeni i reaktivirani Koordinacijski odbor hrvatskih društav i organizacijov iz Austrije, Češke, Slovačke i Ugarske. »Kulturna nagrada gradišćanskih Hrvatov« na jednu stranu kani biti nagrada i odlikovanje kao i znak zahvale za jur dostignuta djela, istraživanja i spoznanja u korist gradišćanskih Hrvatov.

Kazališno društvo Hrvatskoga Židana jur ima za hrptom ovoljetnu kazališnu sezonu, dokle ćedu Petrovišćani  nek na Vazmeni pandiljak doma debitirati sa svojim šalnim igrokazom. Židanci su se jur od oktobra tajedno dvakrat našli na probi da bi 11. februara predstavili svoju premijeru na domaći daska. Komedija nepoznatoga autora, »Miho se mora ženiti!«, u režiji Jadranke Tóth, odonda je prikazan u Koljnofu, Prisiki, Petrovom Selu, Nardi, u Kugi u Velikom Borištofu i ne nazadnje na Undi, 18. marca.

VELIKI BORIŠTOF — Narašćajna rock-grupa Elektrikeri iz sridnjega Gradišća je subotu, 31. marca po vrimenski dugom koncertu Brujev u Kugi predstavila svoj 1. CD s naslovom »Šok-Therapie«. Ovi mladi rockeri, iz Kugine muzičke djelaonice ukupno su snimili jedinaest vlašćih kompozicijov, med njimi i remiks jačke „Zniči puže“. Nove i stare jačke su na različni jeziki. Elektrikeri  su pri različni naticanji u prošli ljeti dobili devet dan snimanja u tonskom studiju. 

Ansambl narodnih plesov i pjesam Hrvatske Lado kratko pred Vazmi je izdao novi nosač zvuka »O, Isuse daj mi suze — korizmeni napjevi Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke« (Aquarius Records CD 426-12). Ov CD donosi pomno odabrane korizmene napjeve zabilježene u šokački seli u Hrvatskoj, ali i južnoj Mađarskoj i Vojvodini. Rezultat je terenskih istraživanj Krunoslava Šokca u Baranji, Srijemu i Bačkoj, tr Dražena Kurilovčana u Slavoniji. Bogato hrvatsko crikveno pučko (narodno) pjevanje i u ovi prostori je izniman spoj crikvene i tradicijske glazbe.

U dosadašnjoj povijesti »Večernjakove domovnice«, najvažnijega i najvećega dogadjaja u hrvatskom iseljeničtvu se nije dogodilo da čak pet pobjedov odnesu Hrvati iz istoga grada, a upravo se je to dogodilo u subotu, 17. marca u nimškom Bad Homburgu na šestoj finalnoj večeri Večernjakovoga izbora najpopularnijih Hrvatov u iseljeničtvu, ka je okupila prik 500 gostov i uzvanikov iz zemlje i inozemstva. Rič je o bečki Hrvati ki su ovo ljeto u završnici uvjerljivo pretekli ostale jake konkurente, potisnuvši ih u drugi plan. I to u pet različitih naticateljskih kategorijov.

Sambotelski Hrvatski bal prvi put u povijesti gradišćanskohrvatskih balov su perfektno organizirali Četarci 18. februara. Ovu najveću feštu svih gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj su Četarci priredili zaista peldodavno i perfektno. Tako se je u restoranu Tóvendéglő oko 500-600 Hrvatov iz Ugarske, Austrije i Hrvatske zabavljalo sve do bile zore. Pri vrati restorana, pravi simbol Četarcev, grančica rozmarina je mužem podiljena na dar, a ženam bombon u prekrasno sašivenoj maloj torbici.

U svojoj zahvaonici laudatoru Klausu Čenaru i trim slavljenikom, dobitnikom kulturne nagrade Hrvatskoga centra u Beču Metron, predsjednica foklornoga ansambla Kolo-Slavuj, Gabriela Novak-Karall govorila je „o dužnosti, a prije svega i časti se zahvaliti, i to u već kom pogledu. Zahvaliti triba najprije na odluki žirija i na samoj nagradi Metron 2011. Ova nagrada je »cukor« odnosno »šlag« na već nego uspješno jubilarno ljeto, u kom smo uz naše jako uspješne jubilarne priredbe mogli osvojiti i dvi nagrade na svitskom folklornom festivalu u Palmi de Mallorca.

Hrvatski centar u Beču je u medjuvrimenu po četvrti put podilio svoju kulturnu nagradu Metron. Po Antonu Leopoldu (2008.), Jurku Cvečku (2009.) i Hanziju Gabrielu (2010.) u 2011. ljetu je odlikovan nadregionalni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo-Slavuj, ki je u ovom ljetu slavio 40 ljet postojanja  a s njim tri utemeljitelji ovoga ansambla dir. Mirko Berlaković, dr. Štefan Karall i dr. Milan Kornfeind.