Ovoljetni 20. Sjajni bal s europskim štihom u Varažidnu ćedu održati prvoga petka u februaru — 1. velja­če — u varaždinskom Hnk-u. Njegov program su na konferenciji predstavile Ingeborg Jurić i Mirjana Dučakijević, u ime organizatora, Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice tr Natalija Martinčević, saborska zastupnica i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Gotaba habuša u ime glavnoga pokrovitelja, Grada Varaždina. „Ovoljetni bal bit će bal sa štihom EU, jer Hrvatska postaje punopravna članica europske obitelji.

Priprave su u završnici za ljetošnji 66. po redu Hrvatski bal — po dvoji ljeti opet u obnovljenom Parkhotelu Schönbrunn. Uz puno različnih i izvrsnih muzičkih točak pred svim i za ples (v. i 21. stranicu, kalendar piredab) znatan dio ovoga ljetošnjega bala će biti posvećen Paxom & prijateljem. Glavna natuknica ovoga zajedničkoga bala leži na hrvatskoj zabavnoj muziki, a cijela dvorana »Austro-Ugarska sala« će subotu, 19. januara biti posvećena Paxom i njevim brojnim prijateljem.
Organizatori ovoga bala se tim posebno želju odužiti Paxom i im zahvaliti za 35 ljet dugoj vrlo uspješnoj karijeri i intenzivnoj suradnji s hrvatskim „Društvom“ u Beču, a u novije vrime posebno i s Hrvatskim centrom.

Kazališna grupa Filež je na sām Božić imala premijeru sa šalnim igrokazom »Žalujuća rodbina«. Komedija u tri čini je adaptacija »Ozalošćene porodice« poznatoga i visokocijenjenoga srpskoga pisca Branislava Nušića. Na hrvatski jezik gradišćanske varijante prevodili i priredili su ga školniki Petar Schweiger i Jakov Berlaković jur pred 17 ljet i su tada uspješnu igru opet uzeli u svoj repertoar. Radnja je smješćena u nekom nepoznatom mjestu u Gradišću oko 1945. ljeta.

U Zemaljskom studiju Orf-a Gradišće su 27. decembra prezentirali osebujno Dvd-izdanje Orf-a s naslovom »Edicija Gradišće« i s ukupno deset Dvd-ov, ke sadržavaju dokumentacije i kratke izvješćaje iz arhiva Orf-a Gradišće. To je svega skupa već od 40 uri filmskoga materijala.

U Hrvatskom Jandrofu su se opet spomenuli stare tradicije hrvatskoga kazališća u zimski miseci. Na jednu stranu je to dobrodošla zabava ljudem, iako zima jur dugo nije ta dosadni i škuri čas ljeta u kom pred svim seljačko stanovničtvo nije imalo toliko posla i je mogla uživati i u hrvatski seoski kazališći. Na drugu stranu je hrvatska „teata“ znak još uvijek žive kulture, u ovom hrvatske, i je dobrodošla alternativa muziki u naši seli pretežnoj tamburaškoj glazbi. Jandrofci su pod peljanjem režisera Brana Wolfa zavježbali dva šalne skeče a jednoga su zavježbali „hrabri“ Čunovci.

TRAJŠTOF/BEČ — Dugoljetni peljač Tamburice Trajštof, Oto Kuzmić, je 17. decembra primio »Zlati časni znak za zasluge za Republiku Austriju«. Kuzmić je ovo visoko državno odlikovanje primio za dugoljetni angažman na području hrvatske kulture u Gradišću, a posebno za velik posao koga je napravio za tamburašku muziku i za sviranje na tamburi u domaćem Trajštofu.

KISEG — Kiritof Sv. Emerika jur ljeta dugo je u Jurišićevom gradu povod i za Hrvatski dan, za skupnu sv. mašu i polaganje vijenca pred spomen-pločom Mate Meršića Miloradića. Nije to bilo ni ljetos drugačije, s tom malom razlikom da je ov svetak još polipšao deseti rodjendan hrvatskoga zbora Zora.
U subotu, 3. novembra, su se vjernikom pri dvojezičnoj maši obrnuli dr. Anton Kolić, farnik Ratištofa i židanski farnik Štefan Dumović. Sv. mašu je muzički oblikovao zbor Sv. Emerika, pod peljanjem i kantoriranjem Mirka Berlakovića.

Kazališna grupa Filež je na sām Božić imala premijeru sa šalnim igrokazom »Žalujuća rodbina«. Komedija u tri čini je adaptacija »Ozalošćene porodice« poznatoga i visokocijenjegoga srpskoga pisca Branislava Nušića. Na hrvatski jezik gradišćanske varijante prevodili i priredili su ga školniki Petar Schweiger i Jakov Berlaković jur pred 17 ljet i su tada uspješnu igru opet uzeli u svoj repertoar. Radnja je smješćena u nekom nepoznatom mjestu u Gradišću oko 1945. ljeta. Pod peljanjem Petra Schweigera su i ljetos opet inscenirao vrlo zanimljiv igrokaz na visokom jezičnom nivou u kom se pak moru čuti i brojni lokalizmi Fileža odnosno sridnjega Gradišća.

Pri prisilnoj pauzi lani u isti čas zbog oboljenja jednoga od glavnih glumcev, Franje Meršića, ljetos na Štefanju kazališna grupa Klimpuha je mogla sjajiti i razveseliti, pred svim ali i zabavljati i oduševiti na vrhunskoj domaćoj razini. Komedija »Jedna laž drugu lovi« je u medjuvrimenu 56. igrokaz na klimpuškoj pozornici, ku je 1958. lj. utemeljio tadašnji farnik u Klimpuhu dr. Štefan Geošić i ku sada uspješno dalje pelja Ljuba Palatin-Wild — a je jur po drugi put mogla pridobiti Jožefa Hartmanna za režisera. Klimpušci su na Štefanju imali premijeru s ovim šalnim igrokazom u dva čini autora Michalea Cooneyja koga su na hrvatski s klimpuškim koloritom presadili Doroteja Zeichmann, Ljuba Palatin-Wild, Truda Frank i Silvija Eisner.

Ča za gradišćanske Hrvate znači hrvatska ćirilica, najbolje nam pokazuje nje dokumentiranje kao njevoga vlastitoga pisma u zapisu »Klimpuškoga misala« iz 16. stoljeća. Diplomatska hrvatsko-ćirilička pisma u bečkom Arhivu Doma, Dvora i države (Hhsta) i u drugi arhivi — ka je pisao npr. Jerolim Zadranin, a ima ovde čagod i od Nikole Jurišića — još uvijek čekaju na svoje buduće istraživače. Od tiskanih knjig uzmimo za primjer hrvatsku protestantiku na ćirilici u Aust. Nac. Biblioteki (Önb).