Glagoljica je najstarije slavensko pismo, a u Biogradu je benediktinski samostan sv. Ivana Evandjelista od 1059. bio glagoljaški. U 13. stoljeću po razaranja samostana benediktinci su se iz Biograda sklonili na otok Pašman (nedaleko Zadra) i na brižuljku Ćokovac uz kapelu sv. Kuzme i Damjana nastavili glagoljašku tradiciju. Ovde su i ostatki ženskoga benediktinskoga samostana sv. Tome.

Biogradsko područje postaje jezgra glagoljaštva, med najsnažnijimi područji glagoljaštva. Glagoljica je pismo, kim se Hrvati služu jur prik tisuć ljet. Njom su se pisali staroslavenski teksti hrvatske redakcije, osobito crikvene bogoslužne knjige, i hrvatski teksti najrazličitijih namjenov.

NOVO SELO — Hatsko kolo je nedilju, 9. decembra predstavilo svoj novi nosač zvuka s naslovom »Božić — pjesma ljubavi«. Snimili su svega skupa 18 jačak. Zibrali su najdraže tradicionalne novoseoske narodne i crikvene jačke, neke iz pera farnika Branka Kornfeinda kao i moderne jačke iz Hrvatske. Zvana toga su snimili čestitanje (binčanje) za Božić i za Novo ljeto, kao i jačku „Augustuš“ iz stare pjesmarice »Hiža zlata«, je rekao peljač ansambla, Branko Kornfeind o novom CD-u.

Gerlinde Haid (* 19. april 1943.) apsolvirala je studij muzičkoga odgoja i germanistike u Beču. Potom je studirala etnologiju i muzičku znanost. Svoje studije je završila 1974. lj. doktoratom. U ljetu je slijedila pozivu u Beč na katedru za povijest i teoriju narodne muzike na Sveučilišću za muziku i primijenjenu umjetnost Beč, kade je emitirana 2011. ljeta.

Folklorna grupa Poljanci iz Vulkaprodrštofa svečuje 35. obljetnicu postojanja. Tim povodom su u domaćem selu nedilju, 18. novembra priredili folklorno otpodne. Na inicijativu mr. Angelike Kornfeind je grupa utemeljena s oko 30 mladih ljudi. I danas još stoji na čelu društva ovoga ansambla u kom je aktivno oko 90 članov. Svenek je nato gledala, da se člani nauču nešto novo. Svečevanje je stalo pod posebnim geslom »Tambura, trumbita i trijangl«. Tijekom minulih 35 ljet se je korak po korak proširio repertoar muzike i koreografijov. Poljanci imaju šest gradišćanskohrvatskih tancev, sedam iz Hrvatske i dva iz Ugarske.Uz nastupe u bližoj i daljnjoj okolici Poljanci prezentiraju hrvatski folklor redovito i u inozemstvu. Putovanja su grupu peljala ne samo u različne zemlje Europe nego i u Kanadu i u Sjedinjene Američke Države (Usa). Kljetu Poljanci predvidjaju sudjelivati pri festivalu Łužičkih Srbov u regiji Lužice u Nimškoj.

ŠTIKAPRON — Kako širom Gradišća tako smo i u Štikapronu svečevali Martinju. Tamburaški orkestar Štikapron Toš priredio je nedilju, 11. novembra po jur dugoj tradiciji opet koncert. U dobro poiskanoj općinskoj dvorani nastupio je  uz orkestar i mladi narašćaj. Orkestar je zabavljao goste na visokoj muzičkoj razini s domaćimi jačkami kao i s melodijami iz Hrvatske i Ruske. Zborovodja Štef Fortuna je zavježbao s orkestrom tri nove jačke, i to „Ruža moja crvena“, „Ribari“ i „Prigorski tanec“.

Folklorna grupa Hajdenjaki u Dolnjoj Pulji je prošli tajedan pri generalnoj sjednici odibrala novo predsjedničtvo. Na čelu ovoga folklornoga društva stoji po nekoliko ljet opet Jelka Perušić, ka je utemeljila ovo društvo i mu je predsjedavala desetljeća dugo. U novom odboru Hajdenjakov su uza to Andrea Karall, Doris Ferency, Elvira Heisinger i Andrea Magyar. Kako je rekla Jelka Perušić za Hrvatski radio Orf-a Gradišće, glavni cilj joj je „intenzivirati veze s grupami u Hrvatskoj i s Hrvatskom uopće, da bi mladi ljudi doživili tu teplinu i bliskost s ljudi i hrvatskim jezikom.

»Šport — nova religija?« je naslov upravo objavljene knjige duhovnika mr. Željka Odobašića a ujedno i pitanje a ujedno daje i odgovor: ne!

Ovo je knjiga kom je autor branio svoje (prošireno) diplomsko djelo kim je dostao  magistarsku titulu na Teološkom fakultetu Bečkoga sveučilišća. Odobašić portretira različne već ili manje poznate športaše i njev odnos vjeri.

Do sada je Beč na prethodnih sedam festivalov čuo kih sto koncertov na ki je nastupilo tisuću hrvatskih glazbenikov. Povodom festivala i prilikom otrvaranje Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović u Bečkoj Akademiji u prepunoj dvorani je referirao o glazbi i politiki.
BEČ — „Fama o Titu kao pijanistu bila je samo propaganda, on je znao svirati klavir onoliko koliko i Putin“ rekao je Ivo Josipović u okviru predavanja na temu umjetnost i politika ko je 5. novembra održao na bečkom Sveučilišću za glazbui izvedbene umjetnosti.

Prilikom »8. Festivala hrvatske glazbe u Beču«, ki se održava od 5. novembra do 6. decembra o. lj. u Beč dolazu neki od najboljih glazbenikov i to ne samo iz Hrvatske: u Amadeus triju biti će to uvaženi profesor i sjajni violinist Rus Leonid Sorokow ili primjerice Armenac Ruben Dalibaltayan, obadva profesori i zagrebačke Muzičke akademije. No triba istaknuti i dolazak u Beč pop-rock-ikone hrvatske glazbene scene, sjajne Josipe Lisac ka će sa svojim bandom održati koncert u poznatom bečkom interkulturalnom središću — kazališću Theater Akzent.

Uokviru 8. Festivala hrvatske glazbe nedilju, 11. novembra u bečkom Theater Akzent nastupa Josipa Lisac. Jur kao dite je pokazala svoju izvanrednu muzičku nadarenost. S deset ljet je bila član zbora Hrt-a, kade je dostala obuhvatnu pjevačku izobrazbu. Brzo se je zanimala za rock-muziku. U 1967. po­stane pjevačica grupe O’Hara a potom lead-pjevačica u Zlatni Akordi. Poznata je da rado eksperimentira s drugimi žanri i za mnogovrsne koncerte. Svoju nadarenost i kreativnost kaže u nastupi u kazališću i filmu. Sve to od Josipe Lisac načinja istaknutu umjetnicu. (ur.)