U medjuvrimenu je završilo četvrto naticanje u pjesničtvu na gradišćanskohrvatskom LINAK pod okriljem Hrvatskoga akademskoga kluba i u organizaciji Kristijana Karalla MSc. U Hrvatskom centru u Beču su četvrtak, 21. marca dodilili nagrade ovoga literarnoga naticanja. Tročlani žiri (Mihael Hirschler, mr. Ivica Mikula i mr. Marijana Palatin) su odlučili o ljetošnji dobitniki: 1. mjesto je položio student latinskoga jezika Petar Jandrišić iz  Pinkovca, on je žiri uvjerio s pjesmicom „pokus: hokus“. 2. mjesto su pložili člani hrvatskoga benda Kacavida u tīmu a 3. mjesto je osvojila Ljubica Čenar iz Dolnje Pulje.

BEČ — Pri četvrtom po redu literarnom naticanju LINAK Hrvatskoga akademskoga kluba su mogli sudjelovati autori ispod 35 ljet, svaki s maksimalno tri pjesme, ke su tribale biti napisane na gradišćanskohrvatskom jeziku ili u nekom seoskom dijalektu. Kako je organizator i ovoga LINAK-a Kristijan Karall naglasio, cilj je da se ovim literarnim naticanjem ojača jezik a tim i samosvist i identitet mladih ljudi iz gradišćanskohrvatske zajednice.

S ograničenjem naticanja samo na gradišćanskohrvatski odnosno na seoske dijalekte je pravoda i sužen broj potencijalnih naticateljev. Ovput ih je bilo 11 a naticali su se s ukupno 22 pjesmice — to je znatno manje nego još na početku naticanja u 2002. ljetu.

O razvitku literarnoga naticanja Linak je rekao koordinator i odgovorni Kristijan Karall MSc., da se je ovput naticalo znatno manje mladih ljudi nego prije. Kod prvoga naticanja 2002. ljeta da je bilo već od 50 sudionikov, ljetos da ih je bilo samo 11, ki su se naticali s 22 pjesme. S druge strani da je spektar sudionikov ljetos jako šarolik — i to i u pogledu na životnu dob i na porijeklo. Osebujno čvrsto zastupano je ovput južno i sridnje Gradišće. Iz sjevernoga Gradišća da se je naticao samo jedan jedini pjesnik, je žalio Kristijan Karall.

U ime žirija je rekla mr. Marijana Palatin, ka je jako ugodno presenećena o gustoći i dijelom jako dibokom sadržaju pristiglih pjesam. Kako je uz ostalo istaknula „nisu sve po stilu pjesme i većim dijelom su se odrekli i klasične forme, dakle i kitice i rima. Ali u ovi pjesmica se zrcali i naše društveno stanje, uz ostalo npr. i psihoza i depresije. Neki idu najzad u selo; kaže se ljubav i bol za hrvatski jezik, a ima i  apstraktnih pjesmic.“ Nadalje je istaknula kako „naticatelji jako dobro vladaju gradišćanskohrvatskim jezikom — ali ima i dost jezičnih varijetetov, a i nadalje moremo opaziti igru s jezikom“. Marijana Palatin misli da „o novi tendencija još ne moremo govoriti, ali je ovo veliko pobudjenje i ufanje“.

Kako i pri prošli naticanji je i ov put opet izašao poseban broj Novoga glasa, časopisa Hrvatskoga akademskoga kluba (4 x u ljetu), u kom su otiskani svi teksti autorov i kratak sastavak o motivaciji svakoga pojedinoga, zač je ona ili on sudjelovao pri ovom LINAK-u. Ov broj NG-a je uredio Kristijan Karall.

(uredn.)