Med pića, ka su znatno uticala na človičanstvo, brojimo kavu. Nje pradomovina je Etiopija. U Europu se je kava širila iz arap­sk­oga svita, iz Jemena. U a­ra­pskom svitu se kava akce­p­tira kot alternativa alkoho­lu. Ipak je se mnogo pod­uzelo, da se ljudem prepo­vi piti kavu, ar se je mislilo, da je ona opijat. Kavane su bile raskričane kot leglo tajnih komplotov, tr­­a­čov i političkih raspravov.

U Europi se je kava počela širiti skupa s prosvititelj­skimi idejami u 17. stoljeću. Postala je popularno piće in­telektualcev, znanstvenikov, tr­govcev i službenikov. Početkom 17. stoljeća su počeli otvarati prve kavane u zapadnoj Europi, prvo u Velikoj Brita­niji i Nizozemskoj. Prva kavana u Velikoj Britaniji otvorena je 1652. ljeta za vrime vladavine Olivera Cromwella. Do kraja stoljeća je pak otvoreno nekoliko sto kavanov. Kavane su bile javna mjesta, u ki su se sklapale trgovačke veze. One su bile mjesta za razmjenu informacijov i novosti i mjesta za političke rasprave. Hasnovale su se i kot uredi političkih par­tijov pak kot središća prosvititeljskih i revolucionarnih idejov. Kritičarov kavanov je bilo mnogo. Prvo su se protivili k­a­vanam vlasniki krčam, kim se je smanjivao promet. Odredjen broj medicinskih stručnjakov je tvrdio, da je kava otrovna i da more prouzrokovati paralizu, impotenciju i mlednenje. Žene su u Londonu pokrenule još i peticiju protiv kave, ar da im muži piju toliko kave, da su neproduktivni i da se, s obzi­rom na vrime, ko čuču u kava­na, človičanstvu grozi izumira­nje. Potribno je napomenuti, da ženam tada nije bilo dopu­š­ćano pohadjati kavane. I sama britanska vlast kritizirala je kavane, odnosno slobodu govora u kavana. Kralj Karlo II. je pokusio za­tvoriti kavane, ali zbog prote­stov je morao odus­tati od te prepo­vidi.

Arapski po­luotok je pokušavao zadr­žati monopol nad produk­ci­jom i ekspor­tom kave, ča mu se je do kr­a­ja 17. stoljeća ugodalo. Prvi, ki su narušili a­rapski monopol, su bili Nizozemci, ki su dospili nabaviti sadnice kave i pokrenuti plantaže kave na Javi. Stoprv kad su Francuzi pokrenuli sadnju kave na otoku Martinique, se je počela širiti kava po svitu, osebito po Sridnjoj i Južnoj Ameriki. Na­jveći opskrbljivač kave je danas Brazilija.

Današnje kavane već nimaju čemeran renome. Kava je danas piće oko koga se ljudi sastaju, da bi se družili, razgovarali i razminjivali ideje i informacije.    

(Čitajte drugi put o čaju.)        
(Agnjica Schuster)