Odliv stanovničtva iz Hrvatske u zemlje Europske unije, med njim i Austrije a posebno i Irske je vrlo velik i bolan za Hrvatsku. Doznake, slanja pinez hrvatskih gradjanov iz inozemstva približne su iznosu neto zarade od turizma i vrlo su stabilan izvor financiranja, ali Hrvatska mora ostvariti izazov inovativnoga gospodarstva kako bi privukla te ljude da prihode ostvaruju u Hrvatskoj, rekao je u utorak, 12. novembra ekonomist Mladen Vedriš. To je izjavio na konferenciji „Povratništvo i gospodarski razvoj“ ku su održali u Zagrebu u organizaciji Zaklade Konrad-Adenauer u Zagrebu, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za migracije i narodnosti, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika.
ZAGREB — Već od dvi milijarde eurov neformalnih doznaka, poklonov, pomoći i mirovin neto prihoda ulazi u hrvatsku platnu bilancu prema Hrvatskoj nacionalnoj banki Hnb i ta trend je u porastu, ali je pitanje koliko ljudi ki su onde osnovali obitelji će imati potrebu slati u Hrvatsku doznake ubuduće, rekao je.
Nisam siguran da ima velike razlike izmed doznakov (Überweisungen) i prihoda od turizma, rekao je Vedriš i upozorio da se investicije za povratak djelačev iz inozemstva moru i moraju pronajti.
Prema istraživanji s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 65 posto onih ki su otišli kao prvi uzrok navelo je čemernu financijsku situaciju, ali važne uzroke čini nezadovoljstvo stanjem u zemlji, rasprostranjenost korupcije, netrpeljivost, čemero djelo državnih institucijov i čemerni životni uvjeti.
Povratak je moguć ako se omogući pristojna razina življenja, jer samo jedna petina odbija mogućnost povratka, a četiri petine njih su potencijal za povratak domom, rekao je Vedriš. U prilog tomu naveo je podatke da prema istraživanji u Nimškoj obrazovanje jedne osobe do svršetka studija iznosi prosječan trošak državi od 260.000 E, a to je samo jedan aspekt odliva mozgov. Pri tom jedan inženjer u svojem djelatnom vijeku stvori oko milijun dolara nove vridnosti ka ostaje u toj zemlji, a med onimi ki su otišli blizu polovice je visokoobrazovanih.
Vedriš je naveo podatke grčkih istraživanj prema kimi su oni ki su napustili zemlju jur u startu odnesli 12 milijardi E vridnosti i izrazio procjenu da je slično i s hrvatskim djelačem u inozemstvu.
Direktor ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Holger Haibach je rekao da je skup rezultat dogovora s Institutom Ivo Pilar da zajednički razmotru odnose med vladami, obrazovanje, migracije i slična pitanja budući sada u Nimškoj živi 400 tisuć Hrvatov.
On je rekao da je današnja konferencija nastavak vrlo uspješne panel rasprave „Remigracije i kružne migracije kao kohezijska strategija“ od čer i nastavak ciklusa dogadjajev pod nazivom Talking Europe II 2019-2020, ki kao svoj cilj ima poticanje javne debate o sadašnji izazovi i budućoj perspektivi Europske unije, ususret skorašnjem hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije.
Državni tajnik Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas naveo je projekt svojega ureda Ljetna škola Domovina, tijekom koga je svoje iskustveno putovanje po cijeloj Hrvatskoj imalo 33 polaznike iz Argentine, Australije, Južne Afrike, Kanade, Perua i Sjedinjenih Američkih Država, od kih je troje ostalo studirati u Hrvatskoj a jedan „otvorio biznis“.
(Priznajem.hr)