Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je u svom tradicionalnom govoru o stanju Europske unije 12. septembra iznio svoju viziju budućnosti toga saveza ki po njemu triba postići snažnije zajedničko bankovno, obrambeno, obavješćajno, vanjskopolitičko i trgovinsko djelovanje, uspostaviti transnacionalne političke kampanje, imenovati zajedničkoga ministra financijov i funkciju samo jednoga predsjednika.
BRUXELLES — Predsjednik Europske komisije svako ljeto u septembru pred Europskim parlamentom drži govor o stanju unije u kom se osvrće na postignuća toga saveza, viziju i smir za nadolazeće razdoblje, tr otkriva kakovo će biti daljnje djelovanje Komisije. Bivši luksemburški premijer 12. septembra je održao svoj govor po treti put u svojem mandatu ki dura do 2019. ljeta.
Juncker je izrazio želju da bi se gradjani Europe 30. marca 2019., dan po izlasku Velike Britanije iz europskoga saveza, probudili u Uniji u koj će „pripadnost eurozoni, bankarskoj uniji i šengenskomu prostoru postati norma za svaku državu članicu“, u koj ćedu se „osnažiti temelji ekonomske kao i monetarne unije“, kade će se postići dogovor oko stvaranja stvarne europske obrambene unije i kade će jedan predsjednik predvoditi djelo Komisije i Europskoga vijeća potom kad je izabran po paneuropskoj demokratskoj kampanji. Predložio je i da se unutar Europskoga vijeća, kako bi EU „bila učinkovitija“ odluke već ne donosu jednoglasno nego većinom glasov predstavnikov držav.
Juncker želji i imenovanje zajedničkoga ministra financijov i gospodarstva, osnivanje novoga europskoga ureda za nadzor tržišća djela i zajedničku europsku obavješćajnu jedinicu i javno odvjetničtvo ko bi se nosilo s prikgraničnimi prijetnjami, nagražanji.
Istaknuo je kako EU triba nastaviti s postizanjem trgovinskih sporazumov s dionicami iz svita, no kako EU „nije naivni zagovornik slobodne trgovine“ tr „uvijek mora braniti svoje strateške interese“, zbog čega je predložio i novi okvir za analizu investicijov ki bi provjeravao dobrobit stranih ulaganja za europske gradjane.
U svojem govoru je spomenuo i Hrvatsku, naglasivši da ona triba biti čim prije primljena u šengenski prostor kad ispuni potribne uvjete.
(Hina/dž/uredn.)