Povjesničar dr. Feliks Tobler svečevao je 9. maja svoj 65. rodjendan. Rodjeni Rasporčan se je po studiju 1974. ljeta zaposlio u Zemaljskom arhivu u Željeznu. Po potpisivanju kulturnoga ugovora s Hrvatskom za Gradišće je peljao brojne projekte, pred svim i o gradišćanski Hrvati.
RASPORAK — Feliks Tobler je za vrime studijov u Beču bio aktivan i u Hrvatskom akademskom klubu a pak i u Društvu za prava gradišćanskih Hrvatov i se je posebno zalagao za ispunjenje prav iz Članka 7 Državnoga ugovora s posebnim gledišćem i na dvojezičnu topografiju. Jedno težišće Toblerovih istraživanj je rana povijest nekadašnjih zapadnougarskih, današnjih gradišćanskih Hrvatov.
U 1995. ljetu je izašlo standardno djelo »Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata«, pri kom je Tobler sudjelivao kao jedan od autorov i kao peljač projekta iz Gradišća. Ova knjiga svidoči o pomalo zaboravljenoj patnji, borbi i žrtvi Hrvatov u tijeku stoljetnoga hrvatsko-turskoga boja 1493.-1593. ljeta. U tu najtužniju dob hrvatske povijesti rijeke hrvatskih izbiglic razišle su se u nekoliko posebnih smirov, pred svim u Zapadnu Ugarsku, Dolnju Austriju, Slovačku i Moravsku. Gradišćanski Hrvati živi su spomenik toga dijela hrvatske povijesti. Na prostoru povijesnoga Gradišća živu još uvijek svi stari govori i izvorna naričja Bosne, Slavonije, Pokuplja i Like. Jur gotovo pet stoljeć živi Gradišće poput male Hrvatske dajući vezam Hrvatske i Austrije poseban biljeg. Ova bogata monografija na 560 stranic donosi sve historiografske detalje iseljavanja Hrvatov u 16. st., pronalaska nove domovine, očuvanja narodnih običajev, vjere, glazbe, kulture, književnosti i jezika.
Skupa sa znanstveniki Gezom Pálffyjem i Miljenkom Pandžićem je Tobler sabirao originalne dokumente o naseljenju gradišćanskih Hrvatov u 16. stoljeću, ke je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar 1999. ljeta izdao u knjigi.
Tobler je napisao i knjigu o Hrvati matrštofskoga kotara. Povjesničaru Mirki Valentiću je pomagao pri sastavljanju velike izložbe o gradišćanski Hrvati ku su kazali u različni dijeli Hrvatske i kašnje u Željeznu. Suradjivao je i pri Simpozionu Croaticonu, koga je organizirao Hrvatski akademski klub 1973. a takaj i 1983. ljeta. Svoju disertaciju je bio posvetio povijesti domaće općine Rasporak. On nije povjesničar, arhivar povidajkov i mitosov, predajov i zmišljenih štoricov. Čvrsto stoji na historijskoj spoznaji iz dokumentov i tako bliže stvarnoj istini od drugih štoričarov. U zadnji ljeti se bavi upravnom poviješću knezov Esterházy. Velik dio njegovih znanstvenih djel je otiskan u Gradišćanski domovinski listi, u ki publicira i od svojega umirovljenja.
(uredn.)