Na svetak Neoskrunjenoga prijeća. 8. dec. u Koljnofu u domu kulture Hrvatsko štamparsko društvo je predstavilo najnoviju knjigu Hštd-a zbornik »Augustin Blazović — književnik, dušobrižnik«. Knjigu o benediktincu, ki je bio već od pol stoljeća dugo dušobrižnik grad. Hrvatov u Beču, i književniku dramatičaru kao i pjesniku Blazoviću (1921.- 2004.) je uredio njegov bratić Mirko Berlaković. Zbornik o Augustinu Blazoviću je ljetna knjiga Hštd-a za 2012. ljeto a dostat će ju svaki član. U prodaji se more nabaviti za 29 € u Hštd-u u Željeznu ured@hrvatskenovine.at; tel. 02682 61470.

 

Misli i riči

 

Misli za čelom
šuti u srcu
zač vas ne more
izraziti snažno
jezik mlahavi?

 

Riči ostaju
kotno u magli
tamne daljine
nemoćno slabe.

 

Augustin Blazović
u maju 1996.

 

U drugom dijelu svojega prinosa o p. Agustinu Blazoviću nam Nikola Benčić predstavi u kronološkom redoslijedu sadržaje Blazovićevih igrokazov:
»Hiža Drašković«, »Koliko smo to smo«, »Noe«, »Jutro, na podne, na večer, »Vratarica nebeska«, »Gospodin špan«, »Ribar ljudi«, »Popareni zaručnjak«, »Skrbitelj sirot«, »Biškup protiv volje«, »Slamni udovac«.

Neostvareni, ali po opisu u Hrvatski novina poznat projekt, po broju 12., »Betlehemsko pripetenje«, po Mati Meršiću Miloradišu, kot igrokaz za Božić.

 

5.  Nikola Benčić nas upozna u »Zborniku« i s Blazovićevim pjesničtvom na ugarskom jeziku. Zanimljivo je, da je Augustin Blazović pisao pjesme i na ugarskom jeziku, ča se je na kraju iz njegove ostavšćine i potvrdilo. Poznavali smo njegove prijevode svojih pjesam i tudjih pjesnikov iz nimškoga jezika ili ugarskih pjesnikov, u prvom redu iz avantgardističkoga kruga.

 

U privatnoj ostavšćini Augustina Blazovića se je pak našlo blizu 300 (tristo) pjesam na ugarskom jeziku — izvorno na ugarskom jeziku (ne prijevodi) — s nekolikimi prijevodi njegovih klasičnih hrvatskih pjesam na ugarski.
Iz ugarskih pjesam dostanemo dojam, da mu pisanje pjesam uopće nije bila velika zabava, nego muka i bol.

 

Svakako ali moremo ustanoviti, da je Blazović jedini poznati dvojezični gradišćanskohrvatsko-ugarski pjesnik, dokle u austrijskom Gradišću imamo cijelu poredicu dvojezičnih gradišćanskohrvatsko-nimških književnikov, u prvom redu konkretne poezije, generacije »Ptićev i slavujev«.

 

6.  Robert Hajszan Panonski se bavi u svojem prinosu Augustinom Blazovićem u zrcalu Crikvenoga Glasnika. S trideset i pet ljet preuzeo je glavnu odgovornost za Glasnik. U svojem prvom članku kao urednik — Sijač božji — osvrnuo se je na nedilju šezdesetnicu i opomenuo vjernike, da bi rado slušali prodike. Završio je svoj apel sljedećimi riči: Nij dobro zlamenje za naše zveličenje, ako ne poslušamo rado prodike, ako se trsimo zakasniti ili uopće stoprv po prodiki idemo k sv. maši. Istina je: crikvena vrata su i po prodiki još otprta. Ali pazimo, da ne najdemo jednoč nebeska vrata pred nami zaprta!
Otkad je pater Blazović uredjivao naš crikveni list, napunjavao je svaki broj zanimljivimi i poučnimi prinosi. Katkad je imao i dva članke, a u cijelom 1956. ljetu ima samo jedno izdanje Glasnika, u kom urednik nije zastupan.

 

Po dvadeseti ljeti je Augustin Blazović u članku „Crikveni Glasnik u ljetu 1977.“ na dramatičan način izrazio svoje mišljenje o budućnosti našega pobožnoga lista i došao do sljedećega zaključka: ako drugim nije tako važan Glasnik, zač ću se ja zničiti za njega? Na koncu ovoga prinosa smiri se urednik, gleda pozitivnije situaciju i završava svoj apel: No, ja se ipak ufam, da je novi urednik jur predvidjen, samo ja mu još ne znam imena. Tako mi ostaje još ta zadaća, da se najsrdačnije zahvalim svim, ki su me u prošli 20 ljeti svojom suradnjom, svojimi savjeti, svojom vjernošću podupirali. Osobito hvalim svim dragim vjernim štiteljem. Kad se vratim iz Amerike, iskat ću i najt ću priliku, da dalje služim i perom svojemu milomu narodu.

 

7.  Mariška Jahns nam u svojem doprinosu „Augustin Blazović u službi dušobrižnika gradišćanskih Hrvatov u Beču“ opisuje kako se je Blazović kot dušobrižnik skrbio za gradišćanske Hrvate u Beču, kako je oblikovao Božje službe, kako je organizirao shodišća u Mariju u Zelenom (Maria Grün) u Prateru, kako je posebno u zimski čas, kad je bilo puno divojak u službi u Beču pozivao mladinu na sastanke …

 

8.  vlč. Ivan Karall nam u svojem doprinosu „P. dr. Augustin Blazović — naš narodni misionar“, opisuje kako je Blazović kot narodni misionar, uz pomoć p. Dolejšija, p. Inocenta Varge i p. Rajmunda Temela održavao od 1949. do 1964. ljeta po naši seli misije.
Na kraju »Zbornika« su pod temom spominki uvrstane mnoge fotografije iz života A.B.-a.
Hvalim Hštd i čestitam na odluki da su ov zbornik izdali, a posebno srdačno hvalim svim suradnikom i suradnicam na njihovom velikom trudu. Znam da su svi oni to djelali iz poštovanja prema A. Blazoviću.

 

(Mirko Berlaković)

 

 

Kategorije

Slike