KISEG — Kiritof Sv. Emerika jur ljeta dugo je u Jurišićevom gradu povod i za Hrvatski dan, za skupnu sv. mašu i polaganje vijenca pred spomen-pločom Mate Meršića Miloradića. Nije to bilo ni ljetos drugačije, s tom malom razlikom da je ov svetak još polipšao deseti rodjendan hrvatskoga zbora Zora.
U subotu, 3. novembra, su se vjernikom pri dvojezičnoj maši obrnuli dr. Anton Kolić, farnik Ratištofa i židanski farnik Štefan Dumović. Sv. mašu je muzički oblikovao zbor Sv. Emerika, pod peljanjem i kantoriranjem Mirka Berlakovića.

Potom se je mnoštvo ljudi došetalo do zgrade, na koj je postavljena spomen-ploča Mati Meršiću Miloradiću. U toj gradjanskoj školi se je učio ov gradišćanskohrvatski velikan, dušobrižnik, pjesnik i znanstvenik i na njegov spomen je i ovput posvećena molitva, jačka i položen je vijenac. Veliku dvoranu Instituta i škole za pačenu dicu »Dr. László Nagy«, napunila je toga otpodneva hrvatska rič i jačka. Svečani program je moderirala Undanka, Marija Fülöp-Huljev, ka redovno izvješćuje o kiseški dogodjaji ne samo štitelje Hrvatskoga glasnika u Ugarskoj, nego i Kiseških novin kao i Hrvatskih novin. Med časnimi gosti su pozdravljeni Andrija Handler, predsjednik Društva Gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, László Huber, gradonačelnik Kisega, Béla Básthy, zastupnik Skupšćine Željezne županije i hrvatski načelniki iz okolišnih sel tr i drugi političari.

U uvodu je Sándor Petković, mjesni predsjednik Hrvatske samouprave rekao da ov jubilej jako čuda znači za sve Hrvate u ovom gradu, jer bivši i sadašnji člani zbora su najaktivniji ljudi gradske hrvatske zajednice. Ujedno je svim članom zahvalio na marljivom djelovanje minulih ljet i posebnu zahvalu je uputio i Mirki Berlakoviću, ki je na noge postavio ov zbor pred deset ljet. On zbog druge obaveze u jednom drugom društvo nije mogao biti nazočan na svečevanju. Nadalje je prikdan dar sadašnjemu dirigentu zbora Józsefu Maitzu. Potom su se predstavili gosti, mišoviti zbor Zviranjak iz Prisike tr ženski zbor Peruška Marija iz Hrv. Židana. Slavljeniki su u već blokov predstavili svoje visoko kvalitetno znanje. U njevom repertoaru smo čuli gradišćanske, medjimurske, slavonske i dalmatinske jačke, ke su vidljivo oduševile mnogobrojnu publiku. Potom je slavlje duralo, pravoda do zore.          

(tiho)