U pandiljak, 30. oktobra u bečkoj kavani Landtmann u medjunarodnoj press-konferenciji oficijelno su predstavili europsku akciju, inicijativu gradjanov za poboljšanje prav narodnih grup Minority SafePack. Ovo je do sada najveća i najznačajnija akcija solidarnosti autohtonih manjin u Europi. Inicijativom kanu dostignuti, da Europska unija poboljša obrambu pripadnikov nacionalnih i jezičnih manjin i da jača kulturnu i jezičnu šarolikost u Uniji. Cilj je inicijative do 3. aprila 2018. ljeta prikupiti najmanje milijun potpisov, ča je uvjet da bi se EU obavezno bavila Europskom gradjanskom inicijativom. Pri spomenutoj prezentaciji u Beču su med drugim bili nazočni predsjednik Federalističke unije europ. narodn. (Fuen) Vincze Loránt, bivši zemalj. pogl. Južnoga Tirola Luis Durnwalder i Visoki poslanik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko. Kako je rekao Durnwalder uz ostalo „… Kanimo u miru živiti s drugimi ali ujedno željimo da se naša prava ispunu, a kanimo da se EU zalaže ne samo za većinu nego za manjinu.
BEČ — Minority SafePack je inicijativa gradjanov za očuvanje manjinskih jezikov i poboljšanje prav nacionalnih manjin odnosno narodnih grup iliti narodnosti u Europi. U Beču pri konferenciji za novinare med sudioniki su bili predsjednik Federalističke unije europskih narodnosti (Fuen) Vincze Loránt, bivši zemaljski poglavar Južnoga Tirola Luis Durnwalder, visoki povjerenik EU za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko, glasnogovornica austrijskoga SafePack odbora i glavna tajnica Hrvatskoga centra u Beču Gabriela Novak-Karall tr glasnogovornik frakcije Svp-a u talijanskom parlamentu Daniel Alfreider, Ladinac iz Južnoga Tirola. Svi govorniki bili su suglasni da je važno da se pitanje manjin riješi na europskoj razini.
Kako je rekla Gabriela Novak-Karall uz ostalo „…bilo bi od velike koristi gradišćanskim Hrvatom kada bi našli odgovore, na primjer na pitanja o potpori za prikgranične projekte ili kako pristupiti manjinskim mediji izvan domicilne zemlje“. Napomenula je kako je Fuen počeo s pripravami za gradjansku inicijativu tr istaknula da je ta projekt najvažniji pothvat solidarnosti s manjinami u Europi. Potkripila je to i podatki kako u 47 europskih zemalj postoji oko 340 autohtonih nacionalnih manjin tj. ukupno već od 100 milijuni ljudi. Svaki sedmi europski gradjani pripadnik je neke nacionalne manjine ili etničke skupine. Uz 24 službene jezike unutar Europske unije, postoji i već od 60 regionalnih ili manjinskih jezikov kimi govori oko 40 milijuni ljudi.
„Cilj je inicijative do 3. IV. 2018. ljeta prikupiti najmanje milijun potpisov, ča je uvjet da bi se Europski parlament uopće bavio gradjanskom inicijativom“ naglasio je predsjednik Fuen-a Vincze, inače predstavnik madjarske manjine u Rumunjskoj. Izrazio je žaljenje ča se Rumunjska usprotivila inicijativi Minority SafePack.
„U Austriji je potribno prikupiti 13.500 potpisov“ rekla je Gabriela Novak-Karall. Istaknula je da se inicijativa u obliku peticije more potpisati online putem interneta ili u tiskanom obliku, pozvavši sve nazočne da budu ne samo potpisnici nego i promotori kod većinskoga stanovničtva.
„Građanska inicijativa novi je instrument političkoga djelovanja na području Europske unije, ka je utemeljena Lisabonskim ugovorom i vrlo je važna kao instrument sudjelovanja europskih gradjanov u politički pitanji ka se dotiču svakoga od nas“ rekao je Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko, inače jedan od inicijatorov ove medjunarodne akcije. Dodao je kako političari često govoru da su manjine nacionalno blago svake zemlje, a u praksi ne činu „ama baš ništa“, da bi to i pokazali.
S njim se je složio i Luis Durnwalder ki je istaknuo kako je Europska komisija prvotno bila protiv inicijative Minority SafePack tr da je na nju bila prisiljena pristati stoprv po Odluki Europskoga suda u korist manjinskih pripadnikov. Napomenuo je kako u Europi od 90 različitih jezikov, njih još i 63 nima službeni status. Med njimi je i katalonski, kim govori još i šest milijuni ljudi, dodao je Durnwalder.
Kako je rekla G. Novak-Karall „sami ovim nećemo uspiti, tribat ćemo i većinski narod“.
Po konferenciji za novinare, na štandu ispred bečke kavane Landtmann čelniki gradjanske inicijative Minority SafePack potpisali su peticiju. Navedeno izaslanstvo primio je i bečki gradonačelnik Michael Häupl na prijateljski razgovor pred svim med bivšim zem. pogl. Južnoga Tirola Durnwalderom i gradonačelnikom Beča Häuplom.
(Snježana Herek/uredn.)
U Europi živi 50 milijuni ljudi, ki pripadaju nacionalnim manjinam i jezičnim grupam. Minority SafePack inicijativa za sve nje važna — neovisno o njevom sadašnjem statusu i položaju — jer je to obramba za njeva prava i podupira razmjenu iskusnih i potvrdjenih modelov i praktikov. Ali ova inicijativa potribuje ne samo obrambu manjinskih prav sa strane Europske unije: Već ona sadržava cijeli red pozitivnih mjerov, čiji je cilj da čuva temeljne vridnosti EU — kulturnu i jezičnu raznolikost.
Kako je izjavio predsjednik Fuen-a Vincze Lóránt, vrhovni zastupnik madjarske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u Bruxellesu, ova inicijativa služi samo najboljemu interesu Europe i ništ ne oduzima većinskomu narodu. Na veliko nam je veselje da su našu poruku čuli i pomnožili širom Europe, jer sve već organizacijov nam se pridružuje u biranju jedan milijun potpisov za raznolikost i za naša prava u Europi.
Zahvaljujem našim prijateljem iz Austrije i Južnoga Tirola na njevom djelu. Pred svim manjine u Sridnjoj i Istočnoj Europi bi profitirale od Mspi, zato je posebno važno, da to velimo pred svim ovde u Beču.
(Vincze Loránt povodom presice u Beču 30. X. ’17.)