Biblija je najproširenija i najčitanija knjiga člo­vičanstva. Nju kršćani držu za svoju svetu knjigu. Rič biblos dohadja iz grčkoga jezika, u našem jeziku biblija znači po sebi knjiga, to je Sveto pismo, nadahnuto od Boga. Zapravo je zbirka knjig i dili se u Stari i Novi Testament. Rič testament dohadja iz latinskoga jezika i znači očitovanje zadnje volje za naslijednike. U ti knjiga Bog govori ljudem, očituje, otkriva človičanstvu, to je rič božja. 

Gradišćanski Hrvati ovim prijevodom po prvi put u svojoj kulturnoj povijesti do­staju u ruke cijelo Sveto pis­mo u svojem jeziku. To je 46 knjig Staroga i 27 knjig Novoga Testamenta. Uvezane su u pet sv­eskov i izdane u „vlastitoj na­kladi”. Kako veli prof. dr. Štefan Geošić, autor i urednik o­v­oga epohalnoga i jedinstven­o­ga prijevoda „Za prijevod Staroga Testamenta sam se posl­u­živao originalnim hebrejskim tekstom, grčkim prijevodom »Septuaginte« (= LXX) i latin­skim jezikom »Nove Vulgate«, (= NVg), a za prijevod Novoga Testamenta originalnim gr­čkim tekstom i latinskim prijevodom »Nove Vulgate«. Sve to u ufanju, da će krozato prijevod čim bolje odgovarati tekstu. Upotribio sam, kako i pri svi drugi prijevodi u gradišćanskohrvatski je­zik, neke prijevode, Biblije iz književnoga hrvatskoga jezika. Istotako sam prepisao neke ci­tate u gradišćanskohrvatski je­zik. Tako sam hasnovao i »Jeruzalemsku Bibliju« kot i dru­ga izdanja Kršćanske sadašnjosti (= KS) iz Zagreba. Razdilenje pojedinih knjig kot i naslove sam zeo iz „ekumenskoga prijevoda“ (= EÜ). Topografska i pr­šonska imena se redu pretežno po hebrejskom originalu ili po »Novoj Vulgati«. Neka imena, zakorie­njena u našem narodu, ka­ko je to Mojzeš ili Zakarija, nisu prominjena.“

Kako veli Št. Geošić nadalje „…razlaganje ne­poznatih ri­či i tekst kritičnoga teksta je vrlo kratko. Različne varijante u nesigurni prijevodi, tumaču se samo u najvažniji teksti. Ne­ke topografske i kronološke bi­lješke su mišljene samo za bolje razumiva­nje teksta…“

(uredn.)