U Zagrebu je 25. novembra uz nazočnost velikoga broja zainteresirane publike otvorena Zbirka knjig gradišćanskih Hrvatov Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Nsk). Tom prilikom je Petar Tyran u svojem referatu uz ostalo istaknuo zasluge i brojnih prijateljev u Hrvatskoj, ki su posebno puno učinili za prezentnost gradišćanskih Hrvatov kako u Hrvatskoj tako i u samom Zagrebu.
ZAGREB — U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u četvrtak 25. novembra prigodnim programom predstavljena je i otvorena Zbirka knjiga gradišćanskih Hrvata Nsk. Svečanosti su nazočili predstavnici kulturnih i znanstvenih ustanov u Hrvatskoj, ministarstava, Hrvatske matice iseljenika, Austrijskoga kulturnog foruma u Zagrebu tr predstavniki gradišćanskih Hrvatov iz Austrije.
U uvodnoj riči glavni ravnatelj Nsk dr. Tihomil Maštrović istaknuo je kako je osnivanje te Zbirke uz nedavno otvorenje prve javne hrvatske knjižnice u Beču u Hrvatskom centru i obilježavanje stote obljetnice izlaženja tajednika Hrvatske novine, jedinstven dogadjaj u promicanju gradišćanske hrvatske nacionalne i kulturne bašćine. Kratko je predstavio Inozemnu Croaticu u ku su uvršćena ponajprije djela naših iseljenika i njevih potomcev raspršenih po cijelom svitu. Zaključio je kako osnivanjem Zbirke knjig gradišćanskih Hrvatov bogata književna bašćina Hrvatov ki su prije pet stoljeć naselili prostore današnjih držav Austrije, Ugarske, Slovačke i Češke postaje dostupna na jednom mjestu — u Nsk.
Direktor Austrijskoga kulturnoga foruma mr. Georg Lack istaknuo je ulogu gradišćanskih Hrvatov u dob kad se pristupanje Hrvatske EU sve već približava (vidi okvir zboka).
Gradišćanskohrvatski književnik i urednik tajednika Hrvatske novine iz Željezna. Petar Tyran osvrnuo se na jezično pitanje gradišćanskih Hrvata, tr podsjetio kako su nadležni organi i državne institucije u domicilnoj državi i zemlje kade živu gradišćanski Hrvati obavezni brinuti o tom da nacionalne manjine u ti država raspolažu s onim ča im je potrebno za opstanak i daljnji razvitak.
Voditeljica Zbirke inozemne Croatice Nsk u Zagrebu mr. Željka Lovrenčić istaknula je kako je Zbirka dio nacionalnoga fonda Croatice, odnosno onoga inozemnoga dijela ki se bavi pronalaženjem, prikupljanjem, registriranjem i promidžbom publikacijov ko hrvatski autori objavljuju izvan Hrvatske. Predstavljajući sāma Zbirku knjig gradišćanskih Hrvatov rekla je da najstariji gradišćanskohrvatski dokument potiče iz 16. st. U dugoj kulturno-prosvjetnoj tradiciji med gradišćanskimi Hrvati su djelovale desetine književnikov, umjetnikov i znanstvenikov. U razdoblju pred II. svitskim bojem književnim djelom su se bavili uglavnom svećeniki. Kao najplodniji pisci starije generacije spominju se Mate Meršić Miloradić, Ignac Horvat i Augustin Blazović, a najvažnije su odlike njevoga narašćaja konzervatizam i čuvanje staroga u liriki, drami i prozi. Svećeniki se zalažu za očuvanje hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u koju se Hrvati želju čim bolje uklopiti, rekla je mr. Lovrenčić. Govoreći o katalogu ki prati Zbirku, istaknula je kako on sadrži blizu tisuću bibliografskih jedinica.
Otvarajući Zbirku, izaslanica ministra kulture Republike Hrvatske mr. Bože Biškupića načelnica Odjela za promidžbu knjige Dubravka Ðurić Nemec istaknula je kako održavanje i jačanje kulturnih vezov s hrvatskimi zajednicami u susjedni zemlja i svitu, tr podupiranje projekata poput osnivanje ove Zbirke je vrlo bitna zadaća, tr zbog toga to Ministarstvo kulture i podupire.
U glazbenom dijelu programa ansambl mladih gradišćanskih Hrvatov Basbaritenor predstavio se je s već skladbov, a na kraju programa glumac Joško Ševo izveo je recital „Govorite li hrvatski?“ (m. belošević)