Interferencija u pravopisu se javlja individualno i nikada u standardnom upotribljavanju, no zbog cjelokupnoga pristupa ovoj tematiki se mora i ona spomenuti.
Ča se tiče velike i male početne slove, čudakrat koristimo prapovisna pravila nimškoga jezika, npr. „Draga Majka, sve najbolje za Rodjendan! Lipe Svetke želju…“ jer zabimo da se u hrvatskomu jeziku opće imenice pišu malom početnom slovom: Draga majka, sve najbolje za rodjendan! Lipe svetke želju…
Uzato prenašamo u naš pravopis — uglavnom neznajuć, većkrat ali i iz nemara — i elemente iz nimškoga grafemskoga sistema. Postoji već razlogov za ovu pojavu: velik broj naših govornikov uopće nije imao dvojezičnu alfabetizaciju u škola ili nije imao mogućnost hrvatskoga školovanja po osnovnoj školi. Pravoda se uz vježbanje u školi pravopisno znanje dice, ali i odraslih, vježba pred svim čitanjem. Ali nažalost premalo čitamo po (gradišćansko)hrvatsku. Zbog toga se ćuti odredjena nesigurnost u pismenom izražavanju, ča se vidi u različni pravopisni pogriška. Najgušće pogriške ćemo ovde predstaviti:
Imamo zaminjivanje hrvatskih i nimških grafemov. Umjesto npr.: cukor, certifikat, centrum se krivo piše: „zukor, zertifikat, zentrum“. Mora se napomenuti, da je ovakova interferencija kod opće poznatih riči još rijetkost, ali jur postoji. Uopće kod riči, ke ne upotribljavamo svaki dan, se ovakove pogriške javljaju jur dost puti, npr.: „mathematika, sozialisam, radijo, internacijonalan…“ a triba glasiti: matematika, socijalizam, radio, internacionalan.
Zato si zapametimo sljedeća pravopisna pravila:
Kod riči stranjskoga porijekla nikada ne pišemo uz „t“ i slovu „h“: matematika, teologija, patetičan.
Glas „j“ se svenek piše med vokali „i-a“: Austrija, dijabetičar, dijaliza, intervencija, penzija.
Glas „j“ se ne piše med vokali „i-o“: radio, bio, vidio, biologija, sociologija, patriot, violina.
(Zorka Kinda Berlaković; 21.)