PETROVO SELO — Rozalija Németh-Molnár, teta Lola Nimčeva, rodjena je 10. aprila 1910. ljeta u Petrovom Selu, kamo se je i vratila na svoj veliki jubilej. Velika rodbina joj je uredila party-presenećenje. Tako se je i napunila velika prostorija petroviske čuvarnice spomenute subote. Slavljenica je jur u mladi ljeti zašla u Budimpeštu, djelala je u bolnici kao medicinska sestra, kasnije je pak upravljala cijelim odjelom. U mladi ljeti ju je otac htio nagoviriti da ide s njim u Ameriku, i mladoženja joj je otputovao na daleki kontinent, ona je još ostala.

Da muzika more po-drugačiti raspoloženje, je opće poznato. Australski stručnjaki su predstavili svoju študiju, ka je ta fenomen matematički istražila i potvrdila. Uzrok za to, da način muzike more minjati raspoloženje postoji u temeljni ele- menti muzike, a to su glasnoća, tempo i višina tonov. Ovi tri elementi su ada odlučujući za raspoloženje, ku muzika na slušatelja ima, a to se more i miriti. Muzički psiholog Emery Schubert od Sveučilišća New South Wales je kvantificirao uticaj muzike na človika.

KOLJNOF — Pod peljanjem Stjepana Kosa iz Bjelovara u Šopron i Koljnof u Ugarskoj doputovala je delgacija zastupnikov nacionalnih manjin u tom gradu da bi sudjelovali u programu Europske Unije »Europa za gradjane«. To je projekt Bjelovarskoga centra za razvoj civilnoga društva i partnerskih organizacijov, šopronske Hrvatske samouprave/ Soproni Horvát Önkor. i Razvojne Agencije Sjever/ Development Agency North. Cilj je razmijena iskustav kulturnih društav manjinskih zajednic, Socijalni dijalog prema regionalnom razvoju i integraciji manjinskih zajednic. Sastanak je bio petak, 19.

Moglo je biti tako ili barem spodobno 1971. ljeta pri „povijesnoj“ generalnoj sjednici Hkd-a u Gradišću, kada je gradišćanskohrvatski kler bio odbio kandidaturu dr. Ivana „Džona“ Müllera za predsjednika i se je organizirao pred izbori. Tada je Müller podlegao i kratko pred tim nagovoreni duhovnik dr. Leo Stubić, ki je plavooko prihvatio „diktat“ farnikov i južnogradišćanske grupacije i tradicionalno nezadovoljnih Hrvatov južnoga Gradišća jer su mislili, da je sjeverno a pred svim sridnje Gradišće zapovidalo, diktiralo i zanemarilo jug Gradišća u hrvatski posli.