Biblija — ovo epohalno djelo u 5 sveski, prevodjeno na gradišćanskohrvatski od svećenika i dugoljetnoga farnika u Klimpuhu i nadzornika za vjeronauk prof dr. Štefana Geošića, je sada i u dvi veliki nacionalni knjižnica Hrvatske.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je bila srijedu, 9. i četvrtak, 10. decembra na službenom pohodu u Slovačkoj. Sastala se je sa slovačkim kolegom Andrejem Kiskom, s premijerom Robertom Ficom i predsjednikom parlamenta, Peterom Pellegrinijem. Težišća razgovorov su bili jačanje gospodarske suradnje i položaj nacionalnih manjin. U Devinskom Novom Selu je hrvatska predsjednica pohodila Muzej hrvatske manjine i se sastala sa zastupniki gradišćanskih Hrvatov u Slovačkoj, s Hrvatskim kulturnim savezom u SK.
Anita Malli (rodj. Safić iz Gerištofa) će i nadalje peljati posle gradišćanskih Zelenih. Srijedu, 25. novembra ju je zemaljski odbor stranke potvrdio u toj funkciji. Mag. Malli, je najavila, da kani nastaviti dosadašnji put.
Kako je za Hrvatsku redakciju Orf-a Gradišće rekao Martin Ivančić, predsjednik Hrvatskoga kulturnoga i dokumentarnoga centra kao i predsjednik hrvatskoga Savjeta za narodnu grupu, on kritizira reformu obrazovanja, ku su utorak, 17. novembra po dugom natezanju prezentirali zastupniki saveznih zemalj i Saveza. U tom papiru da ne stoji ništ o narodni grupa, kritizira Ivančić.
Kancelarka Nimške Angela Merkel oduprla se je u utorak, 13. oktobra pritisku nje konzervativcev da ojača kontrolu nimških granic i odbije izbiglice ke dolazu prik Austrije, rekli su sudioniki na sastanku zastupnikov.
BERLIN — Nimška, ka je omiljena destinacija za izbiglice i migrante ki bižu od boja i siromaštva na Bliskom istoku, očekuje ovo ljeto dolazak rekordnih 800.000 do milijun tražiteljev azila. Priliv se je pokazao kao veliki logistički problem jer zahtijeva golema sredstva dokle vlasti nastoju registrirati i smjestiti sve novopridošle od kih su neki još u šatori iako se približava zima.
ZAGREB — „Hdz s Tomislavom Karamarkom najveći (je) gubitnik ovih izborov, prem činjenici da su se proglasili pobjedniki prem nekakove relativne većine ka ne znači baš ništ. Da je sve bilo kako je zamišljeno u utorak dopodne, jur smo tribali imati novu Vladu, s premijerom Karamarkom i s kabinetom punim Hdz ministrov i koalicijskih partnerov Hdz kampanja bila (je) isključivo temeljena na najava velike pobjede i preuzimanja Hrvatske. Ništ takovoga se nije dogodilo. Hdz ima relativnu većinu, a s njom ništ ne moru. Tamo nekakov mostić… ih drži u šahu sa svojih 19 mandatićev i velika koalicija ka je tribala peljati Hrvatsku strepi od toga kakove zahtjeve ćedu politički novajlije staviti pred njih, to jest, hoće li tražiti ustupke ke Hdz jednostavno ne smi ispunjavati. Ako to nije situacija gubitnika, onda ne znam ča je. Željio je preveć prebrzo, željni toga da zgazu Sdp i ostavu ga u prašini.
Predsjedničtvo Federalističke unije europskih narodnih grup (Fuen), zastupniki Hrvatskoga centra u Beču i koruških Slovencev su petak, 30. oktobra bili na razgovoru u Ministarstvu vanjskih poslov. Gabriela Novak-Karall od Hrvatskoga centra je tim prilikom predstavila koncept dvojezičnoga školskoga sustava za Beč. Predsjednik Fuen-a Hans Heinrich Hansen i savjetnik za politička pitanja i zastupnik u Bruxellesu Frank de Boer su predstavili »Minotiy Safe-Pack« i mogućnosti financijske podrške nacionalnih manjin sa strane matičnih zemalj i držav.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i austrijski kancelar Werner Faymann (Spö) složili su se da „ogradam nije mjesto u Europi“, u telefonskom razgovoru 28. oktobra, rekla je glasnogovornica Komisije u Bruxellesu po austrijskoj najavi da ćedu podići ogradu na granici prema Sloveniji. Ta telefonski razgovor se nastavlja na izjavu austrijske ministrice unutarnjih poslov Johanne Mikl-Leitner (Övp), članice konzervativne stranke ka je najavila da će nje zemlja podići ogradu duž granice sa Slovenijom, takaj članicom Europske unije, radi kontrole priliva migrantov.
Nimška kancelarka Angela Merkel suočena je s velikim protivljenjem unutar vlastite stranke prema nje politiki otvorenih vrat. Naime, iz redov nje Kršćansko-demokratske unije u parlamentu su predložili obranu nimške granice u stilu »Berlinskog zida«, piše britanski INDEPENDENT.
Slovenski premijer Miro Cerar izrazio je žaljenje za „radikalnim“ potezom Orbánove vlade jer smatra da bi to moglo dopeljati do domino-efekta u susjednimi državami, ali uz upozorenje da bi i Slovenija mogla upeljati oštrije mjere kontrole granice, pa i nje zatvaranje za migrante ako bi svoju dosadašnju politiku prema migrantom obustavila Nimška u ku želji dojti većina migrantov ki se sad kreću balkanskom rutom.