Gradišćanska naklada s velikim težišćem na lokalni i mladi pisci je predstavila najnovija izdanja mlade literature u Kugi kade je ujedno svečevala 30. obljetnicu postojanja.

Kabaretist iz Stinjakov se spominja u svojoj knjigi i na vrime u hrvatskom selu, čudakrat ali ne veli to ča bi si ljudi očekivali.

U okviru serije „Povidajke odavle i svakudir” se je prošli tajedan opet održalo većjezično čitanje. U centru pažnje su ovput stale povidajke o Franji.

U Pandrofu se je prošli tajedan predstavila posebna knjiga o pandrofskoj ženskoj nošnji. Izdao ju je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar.

Jur u neki seli postoji ideja za takozvanom knjižnom ladicom u ku se postavu knjige a gdo kani si odanle zame knjigu ili već knjig a ako ima onda morebit i postavi ku tu knjigu. Jelka Perušić je s tim počela jur pred nekim vrimenom u Dolnjoj Pulji kade je na ulazu u svoj privatni stan postavila ormar s knjigami za posuditi ili još i uzeti. Sličnu akciju moremo najti i uz jezero u Štikapronu ili na primjer i u Vorištanu.

Povodom 20. obljetnice smrti Franje Rottera je Petar Tyran pozvao Nikolu Benčića i Ivana Rottera u Hrvatski centar na skupni razgovor i spominak u čast pokojnoga pjesnika i književnika.

Subotu, 25. januara, Hrvat­ski je centar bio pun dice, roditeljev, stariocev i staramajkov ki su došli na dru­že­nje s Enesom Kiševićem, jed­nim od naših najboljih i naj­omiljenijih suvrimenih hrvat­skih pjesnikov. Enes je u pr­vom dijelu programa čitao svoje stihe dici, a u njegovoj interpretaciji oni su zvučali razigrano i vedro. U drugom dijelu programa dica su ima­la prilike razgovarati s pjesnikom, ki je priznao da je imao tremu jer su dica naj­is­kreniji kritičari. Da im se je vidio njegov nastup i njegove pjesme, dica su pokazala ni­zom pitanj i na njih mu nije bilo lako odgovoriti: Kada ste shvatili da ste pjesnik? Kakova je to ćut pisati pjesme? Ki je vam najdraži pjes­nik? Na kraju ove subotnje matineje Hrvatskim centrom odzvanjao je dug i glasan plj­esak kim je velika i ma­la publika zahvalila Enesu Ki­ševiću na iskreni, vedri i te­p­li pjesmica, stihi. 

A po Drugom svitskom boju?  — škola III 

Ovako se sada kaže situaci­ja u škola širom Gradišća:

Školsko pita­nje u novina II - Piše Nikola Benčić

U razdoblju od 1938. do 1942. novine već nisu mo­gle pisati o stvarni problemi školske situacije, jer su stajale pod cenzurom i ured Volkstumsstelle je pažljivim okom gledalo na svaki red u HN. U novina se natuknu problemi i one govoru nek za pažljive štitelje, na pr.: •) već u maju 1938. pišu, kao da bi bilo upo­zorenje, da će se učiteljska mje­sta popuniti samo učitelji u ke se moru zaufati, to znači čistka med učitelji manjinskih škol; •)) majkin dan se ne svečuje u materinskom jeziku; •) sru­še­nje peljačtva Hkd-a i postav­ljenje novoga s mladim Alojzom Bilišićem u ufanju da će biti pitom sluga nacionalsocija­lizma ali su se u tom prevarili; •) propagiraju se kulturne ve­čeri kao ravnoteža na pritisak; •) preimenovanje kalendara Naša domovina u Hrvatski kalendar; •) postavljenje tehni­čkih poteškoć kao prepriku za shodišće u Celje, ku su naši farniki/ljudi šikano zaobašli; •) porast broja hodočasnikov u Lovretu i Željezno; •) naglaša­vanje 1300 ljetnoga pokršćenja Hrvatov, slavskih apoštolov Ćirila i Metoda, kao i kralja Tomislava; •) op­širna rasprava pod naslovom „Narod­na škola“ u kom se veli: Da budu na ša dica za istinu na­ša, ne smidu nam se otudjiti.

110 ljet znači prikaz i pr­o­življavanje, preduranje burne prošlosti. Ne bi si misli­li, da su one nastale iz neke vr­ste nezadovoljnosti, kao odgo­vor na veliki pritisak ugarskih i nimških novin i ćuti odgovor­nosti. Kako to stoji u knjigi  »Spominki« (Hštd, Željezno 1993.) Martina Meršića st. u mladenačkom oduševljenju i idealizmu 1882.: Svoj ži­vot ka­nimo prosvesti u stalnom djelo­vanju. Pod djelovanjem raz­u­mi­mo u prvom redu dje­lo po zvanju, svejedno da li je to na vjerskom polju, školskom, dru­štvenom ili duhovnom. Gdo ada osnuje kakovo pobo­žno društvo, junačko med siromahi, gospodarstveno za pomoć seljakom, čitaonicu..., ši­ri znanje, ta je već dj­elao. (»Spominki« 96.) — što i u obliku novin done­se svoj urodjaj.