S CD-om „Ave, o Marija“ si je Gizela Čenar nakanila, dokumentirati jedan dio tradicionalnih Marijanskih jačak. Pri tom nisu samo tamburaški zvuki za čuti, nego i orgule kot i a capella jačenje.
DOLNJA PULJA — 24 Marijanske jačke sadržava novi dupli CD Panoncev. Najveći dio aranžmanov, pred svim za jačke ke su tamburaši oblikovali, su od dugoljetnoga mentora prof. Bože Potočnika. Isto tako i neki aranžmani za ženski vokalni sastav Grlice. Ostale četveroglasne vokalne aranžmane je napisao Štefan Kočiš. Nadalje su po jedan aranžman napisali Tihomir Zlatić i Filip Tyran.
Ukupno su na CD-u sudjelivale 42 osobe, tako peljačica projekta Gizela Čenar. Pokidob Panonci već ne djeluju unutar gimnazije, je izdavač ovoga CD-a Hrvatsko kulturno društvo.
Izbor jačak
Poznato je, da Hrvati na poseban način cijenu i poštuju Blaženu Divicu Mariju, a to ima stoljetnu tradiciju, tako Gizela Čenar u nje uvodu za CD. Tako je izabrala za ov CD jačke ke su u glavnom iz molitvenika Kruh nebeski, ali isto tako i iz zbirke Cithara octochorda iz 18.stoljeća.
Jačke nisu svenek hrvatskoga porijekla. Neke su preuzete iz nimškoga, neke od drugih slavskih narodov. U medjuvrimenu su ali s hrvatskim tekstom jur prešli u naše narodno dobro i crikveni repertoar. Zadnja jačka je hrvatska verzija kompozicije B. Greena Mary did you know.
Tri različne interpretacije
Panonci su do sada izdali već CD-ov, ovo je prvi na kom su i drugi načini muzike zastupani. Jedinaest jačkov igra tamburaški orkestar uz vokalnu pratnju. To su ili solo pjevači ili veći sastavi. Dvi jačke oblikuje i ženski vokalni sastav Grlice skupa s tamburaši, daljnjih sedam jači sam. Ovo jačenje prez muzičke pratnje je druga varijanta, a treta je kombinacija orgule s jačkari, kot na primjer muškim zborom ki se sastoji od članov Panoncev i njevih ocev.
Panonci svih generacijov
21 Panonac početo od prve generacije ča do zadnjih aktivnih igračev u gimnaziji je sudjelivao pri snimanju CD-a. Najveći dio je i jačio i igrao, neki su samo jačili odnosno samo igrali instrumenat.
Peljačica i dirigentica Panoncev Gizela Čenar je za sudjelivanje iskala člane ki su na jednu stran pripravni ofrovati čas za probanje i ki su na drugu stran u stanju da se u najkraćem vrimenu zavježbaju zahtjevan repertoar. Probalo se je na različni mjesti, najveć u škadnju u Dolnjoj Pulji.
Dvoja ljeta do prezentacije
Nastajanje CD-a je bilo vezano djelomično i uz privatni doživljaj peljačice orkestra. Kako piše u nje uvodni riči, je Gizela Čenar doživila da su Marijanske jačke umirile nje majku ka je pod starost nastala dementna. Pokidob gradišćanski Hrvati nimaju još ovakov CD, pred svim ne vezano uz tamburaše je bio smjer djelovanja jasan.
Panonci su počeli ada pred dvimi ljeti prvim probanjem, snimalo se je onda na već etapov u Slovačkoj, u Dolnjoj Pulji kot i u Frakanavi.