Andrea Zorka Kinda-Berlaković (ur.): »Gradišćanskohrvatski - hrvatski književni jezik gradišćanskih Hrvatov i Hrvatic. Znanstveni prinosi prilikom 100. obljetnice SLOVNICE hervatskoga jezika (1919.) Mate Meršića Miloradića«. phbhochschulschriften 02/2021. Željezno: E.Weber.
Svečuje ne samo Gradišće 100. obljetnicu. I gradišćanski Hrvati su jur isto tako dugo dijel Gradišća. Zato se je Pedagoška visoka škola Gradišće, ka svojim djelovanjem kani jačati i jezike i kulturu narodnih grup, odlučila izdati prvi put dvojezičnu hrvatsko-nimšku knjigu. Knjiga je objavljena kao zbornik u seriji knjig pod imenom phbhochschulschriften, a suizdavači su KUGA Veliki Borištof i Austrijsko društvo za kroatistiku sa sidišćem u Beču.
Inicijatorica i urednica ove knjige je Zorka Kinda-Berlaković, profesorica za hrvatski i gradišćanskohrvatski na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće, ka je u novembru 2019. ljeta u suradnji s odzgor spomenutimi društvi i s Hrvatskimi studiji Sveučilišća Zagreb organizirala medjunarodni simpozij prilikom 100. obljetnice objavljivanja Slovnice hervatskoga jezika (1919.) Mate Meršića Miloradića. Ova gramatika je važan miljokaz u razvitku gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika a pokaziva i na važan aspekt u samopotvrdjivanju narodne grupe gradišćanskih Hrvatov i Hrvatic, ka se jur stoljeća dugo bori za svoj jezični i kulturni identitet u nekadašnjoj Zapadnoj Ugarskoj — danas u Gradišću i pogranični dijeli Ugarske i Slovačke — ali i u Beču.
Spomenutu priredbu je poiskao velik broj ljudi. Predavači — profesori i znanstveniki iz Austrije, Hrvatske i Madjarske — su informirali stručno zainteresiranu publiku o najnoviji spoznaja u svoji is traživanji u vezi povijesti i razvitka hrvatskoga jezika u Gradišću. Prilikom diskusijov se je većkrat čula želja za posebnom publikacijom na ovu temu a ov zbornik je rezultat toga.
Knjiga sadrži pet znanstenih člankov od kih se četiri izravno bavu Miloradićevom gramatikom i jezičnom problematikom kod gradišćanskih Hrvatov i Hrvatic. Jedan članak se bavi jezičnom problematikom u Ugarskoj. U prvom prilogu predstavlja Sanja Vulić SLOVNICU iz 1919. ljeta a posebnu pažnju posvećuje metajeziku i strukturi djela. Nikola Benčić se bavi jezičnim pitanjem med gradišćanskimi Hrvati i Hrvaticami do vrimena Miloradićeve SLOVNICE i je stavlja u širok kulturni i povijesni okvir. Zorka Kinda-Berlaković istražuje razvitak jezika u Miloradićevom djelu u odnosu na dvi prethodne gradišćanskohrvatske jezične početnice (Glavanić 1860. i Naković 1877.), o ki još nije postojala posebna lingvistička studija. Šandor Horvat diskutira u svojem prinosu jezičnu problematiku na madjarskoj strani gradišćanskih Hrvatov i Hrvatic i daje uvid u hrvatsko podučavanje na osnovni škola Madjarske med 1921. i 1945. ljetom. Ivo Sučić zaokružuje jezičnu temu njegovom raspravom o pokušaji normiranja jezika u 20. stoljeću i predstavljanjem GRAMATIKE GRADIŠĆANSKOHRVATSKOGA JEZIKA. Za layout zbornika je odgovoran Stefan Meller s Instituta za razvitak istraživanja i multiprofesionalizaciju.
Ovi članki su objavljeni na hrvatskom i nimškom jeziku i stoju na raspolaganje svim, ki kanu već saznati o najnoviji rezultati istraživanja o povijesti i razvitku hrvatskoga jezika u Gradišću, ki je idijel kulturne povijesti najmladje austrijske savezne zemlje. Knjiga stoji 15 € i se more kupiti u KUGI ili na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće.