Zemaljski poglavar Gradišća Hans Niessl 23. julija predstavio je novu »Nagradu za gradišćansku narodnu kulturu«. Po prvi put ćedu nagrade (ukupno 6.000 € ) podiliti trim dobitnikom ljetos u oktobru. O podiljenju nagrade će odlučiti peteročlani žiri.

Jedna od njih je Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica Hrvatskoga centra u Beču kao i predsjednica nadregionalnoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuj.

Godišnje ćedu nagraditi osobe, ke su aktivne na polju narodne muzike, folklora, ke se zalažu za očuvanje narodnoga dobra (osnivači muzejev) ili ke su pokrenule kakovu inicijativu. Samo žiri more predložiti kandidate za odlikovanje.

ŽELJEZNO — Na inicijativu dr. Seppa Gmasza, umirovljenoga urednika za muziku i književnost u ORF-u Gradišće i etnologa, ki je o toj svojoj ideji mogao uvjeriti zemaljskoga poglavara Hansa Niessla, u njegovom uredu u Zemaljskoj vladi u Željeznu 23. julija. H. Niessl skupa sa peteročlanim stručnim žirijom je javnosti u presici točnije predstavio ideju za ovom nagradom i ča i gdo se tim želji nagraditi.

Buduće kandidate će žirija predložiti i odibrati. Nagrada za gradišćansku narodnu kulturu je dotirana sa 6.000 €, 3000 € za glavnu nagradu a uzato imaju i dvi potpirajuće nagrade u višini po 1.500 €. 

U stručnom žiriju su uz etnologa Sepp Gmasza zastupani još Gabriela Novak-Karall, Michael Weese od Zemaljskoga muzeja, Heidemarie Hotwagner (aktivna u obrazovanju odraslih) i Wolfgang Millendorfer (urednik tajednika BVZ).

Na pitanje gdo su potencijalni dobitniki ove nagrade, je rekla Gabriela Novak-Karall, da ide za sva područja narodne kulture i takozvane „svakidanje kulture“ kako su to na primjer stari zanati, jiliši, gajenje starih sortov sadja i povrća (zelenja), ljekovitih biljkov, tradicija usmene predaje (povidajke, bajke), narodne nošnje, narodni običaji, muzika i puno drugo na području narodne umjetnosti.

Posebno je istaknula, da bez narodne kulture narodnosti i vjerskih zajednic narodna kultura Gradišća ne bi bila potpuna. Jasno je naglasila, da današnji politički pojam „Gradišće“ u kulturnom pogledu vidi znatno širje, nego da u to uključuje i susjedna područja u Ugarskoj, Slovačkoj „a svakako u ovo triba ubrajati i velegrad Beč, jer znamo koliko Gradišćankov i Gradišćancev tijekom tajedna djeluje ali i biva u austrijskoj metropoli“.

„Uz istraživanje, gajenje i dalje davanje ide i za stvaranje novih oblikov narodne kulture na osnovi drevnih, to je starinskih izvorov i korijenov“ — posebno je naglasila član žirija Gabriela Novak-Karall.

Nagradu ćedu po prvi put dodiliti 14. oktobra o. lj. u okviru kulturne piredbe. Sama nagrada — uz pineznu dodatciju — će biti navjerojatnije skulptura iz djelaonice nekoga gradišćanskoga umjetnika.

(uredn.)