U vrlo popularnoj seriji predavanj „Fileški vračitelji i vračiteljice informiraju“ je pred kratkim bila na redu te­matika „Kardiologija - bolesti srca i krvotoka“. U ovoj medicinskoj seriji se publiki davaju informacije i odgovori na pitanja „Ča su najproširenije bolesti?“ — „Kako se te bolesti vraču?“ — i „Ka­ko moram živiti i se hraniti da te bolesti ne dostanem?“  Cilj je minimirati zdravstveni riziko i ponuditi pute za pomoć (prevencija). Organi­zatori serije su fileško Lite­rarno i kulturno društvo Likud i općina Filež.

FILEŽ — Nedilju 10. aprila je u fileškom općinskom do­mu bio glavni predavač dr. Petar Palković, vračitelj za opću me­dicinu i stručni vračitelj za internu medicinu, a općinski vra­­čitelj dr. Gerhard Prior je moderirao priredbu i diskusiju.

Kardiologija je zbog toga toliko važna, kad su bolesti sr­ca i krvotoka po cijelom svitu glavni uzrok smrti, u Austriji konkretno za 42,3% smrtnih slučajev. Na kardiologiju i na nefrologiju/dijalizu špecijaliz­i­rani internist Palković je mn­o­gobrojnoj publiki iz široke tematike prezentirao sljedeća te­žišća, na razumljiv način po hrvatsku i nimšku i s mnogimi folijami. 

Previsoki pritisak krvi (hipertonija).

Spočetka je objasnio sistem človičjega krvotoka (srce, žile, krv), kako mišić sr­ca pumpa krv u krugu kroz na­še tijelo. Svaki človik neka pa­zi na svoj pritisak krvi (Blutdruck) i neka kontrolira previsoki pritisak, hipertoniju, ku ima 50% (!) ljudi u Europi, ali polovica za to ne zna. Ova hamiška bolest početkom ništa ne boli, ali ona zna biti početak ili uzrok za mnoge srčene i druge probleme. Postoju do­bre metode za mirenje pritiska krvi i dobri medikamenti — ali je človik pravoda mora konzekventno koristiti.

Koronarna srčena bolest.

Hipertonija je, med drugim, riziko za koronarnu srčenu bo­lest. Ovde su žile koronarije, ke krmu srce potribnom hra­nom i kisikom zaužene/ojapnjene. Posljedice su angina pe­ctoris (uskoća prsi/grudi, od velikoga tjelovnoga ili duševnoga opterećenja) i srčeni infarkt, ako se zaužene žile potpuno zatvoru, zvećega zbog dodatnoga krvnoga guska (Gerinnsel). Ovde su potribne hitne mjere, to znači najbr­žim putem u bolnicu! U bolnici je zlatni medicinski standard sr­čeni katetar ki raširi uskoće u žila, ili se implantiraju stenti da se osigura raširena žila. Po­nekada se moraju operirati i bypassi, ki premostu jako oja­pnjene žile. Mimo toga su potribni i razni važni medikame­n­ti, a na koncu rehabilitacija.

Ritmički neredi srca (Herzrhythmusstörungen).

Uzroki za 60% srčenih smrti su ritmički neredi srca, kad srce tuca prebrzo ili prepolako, se neredovito potpikuje — ili prestane. Ovde vračitelji kardiologi moraju identificirati različne moguće uzroke i najti prave terapije: medikamente, elektrotera­piju, ablaciju katetarom, pej­s­mejker (Herzschrittmacher) ili posebno implantiran defibrilator. Proširena vrsta neredov je na primjer migljanje predvorjev (Vorhofflimmern), ko se kontrolira zvećega samo s ra­z­ličnimi medikamenti. Reducirati riziko za kaplju je ovde važan cilj.

Slabost srca (Herzinsuffizienz).

Ova more imati mnoge uzroke. Sve zgora spomenute bolesti znaju dopeljati i do ove teške i pogibeljne nemoći. Si­mo padaju i nedovoljne (unzulänglich) srčene klapke, ili uškodjene i/ili jur nedovoljno prirodjene klapke (genetika). Kardiologi razlikuju nekoliko stadijov slabosti srca, imaju diferencirane terapije, početo od općih mjerov i posebne m­e­dikacije prik malih kardioverterov-defibrilatorov ki se implantiraju na prsi pod mišić da prepoznaju i zaustavu pogibelj­ne ritmičke nerede. Ultima ra­tio/zadnja mogućnost je tran­s­plantacija srca. Koč-toč mora (do transplantacije) pomagati električna srčena pumpa.

Nagla srčena smrt.

10% svih koronarnih srčenih bolesti pe­ljaju jur po prvi put kad se pojavu, do nagle srčene smrti (plötzlicher Herztod). Ovde akutni ritmički nered — kao kod slabosti srca — zaustavi naše srce — kao konačna po­sljedica mnogih i dugoljetnih srčenih problemi. 

Reanimacija.

Internist Petar Palković upozorio je goste, ki su slušali predavanja, i na civilnu Prvu pomoć, na srčeno-plućnu reanimaciju. Pokazao je kako ju manuelno svaki mo­re prakticirati. Isto je pokazao na pomoćne defibrilatore, ki moraju u Austriji biti postavni na svi javni mjesti. Ove hit­ne pomoći spašavaju mnoge živote, na primjer kad neki člo­vik pade u nesvist zbog prob­l­ema na srcu, na plući, po ne­srići sa zgubitkom krvi, zbog otrovljenja, zatapanja itd. Sv­a­komu človiku u blizini neka bude deviza „Odmah pomoći + stručnu pomoć zvati. Jedina moguća falinga je, ništa ne poduzeti!“ Tečaje za Prvu po­moć nudu pomoćne organizacije, kako Črljeni križ i druge.

A kako se triba živiti da se ubajdu problemi na srcu i krvotoku?

— Dr. Palković prepo­ruča, slično kao i svi drugi fileški vračitelji u svoji struka i predavanji „Kroz zdrav stil života. To nas čuva i od mnogih drugih bolesti“: 

• prestati s kurenjem
• gdo je pretežak neka se tru­di da fali (body mass index 20-25kg/m2)
• redovito se gibati/šetati (ba­rem 30 minut /dan ili 2,5 - 5 uri/tajedan)
• piti manje akohola (muži: ½ l piva/dan ili ¼ l vina/ dan; žene: polovicu toga) 
• čuda jisti sadja i povrća, ma­nje mesa i masti, manje soliti
• RR <140/90mmHg, Chol< 190mg/dl, LDL<115(<70) mg/dl, HbA1c<7,0% 
• ugnuti se stresu i bolje s njim baratati
• šacati riziko: pominati se s vračiteljem, ako je u obitelji jur bilo srčenih bolesti. 

Velikim aplauzom hvalila je publika predavaču i dr. Gerhardu Prioru. Dr. Petar Palko­vić, ki djeluje od aprila ovoga ljeta u Wilhelminenspitalu u Beču, nudi svoje dugoljetno medicinsko iskustvo i kompetenciju pacijentom i privatno u svojoj ordinaciji kao vrači­telj po izboru (Wahlarzt) u III. bečkom kotaru, Landstrasser Hauptstraße 13/25.

Dojduće medicinsko predavanje u Filežu će biti 13. novembra na temu „Reumatologija“ (predavač dr. Christoph Deutsch).