Hrvatski savjet za narodnu grupu u svojoj sjednici od 11. marca je zaključio da će nešto udjelati protiv razvitka u školstvu, naime u pogledu na povišenje od 18 školarov na 20 otkad se po tom opet smi diliti razred. U vezi s tim je rekao predsjednik Savjeta Martin Ivančić da „ne ide da se na stroške manjine špara ni u školskom području, ali da odbijaju promjene ako su  na škodu manjine“. U pogledu na noveliranje Zakona o narodni grupa Ivančić još drži za moguće da će dojti novi nacrt u aprilu i da bi se to moglo još zaključiti u ovoj legislativnoj periodi. Potpredsjednik Savjeta Stanko Horvat to ne drži za moguće i zagovara da se po izbori s novom vladom počne nova diskusija. Dokle Ivančić veli da postoji suglasnost unutar hrvatske narodne grupe u pogledu na novi zakon, za Stanka Horvata čuda čega nije  riješeno na korist narodne grupe i „bi počemerilo sadašnje stanje“.

BEČ — „Savjet se sprogovara jako direktno protiv planov da će se povišati broj školarov otkada se smi diliti razred (to bi značilo da stoprv 21. školar dili razred a ne kao do sada 19.; op. ur.) i mi smo protiv toga da bar ki špara od Hrvatov. To na svaki način odbijamo“. Kako je rekao Ivančić najprvo se kanu pominati s predsjednikom Zemaljskoga školskoga savjeta Gerhardom Reschom a pak i sa zemaljskim poglavarom Hansom Niesslom i ministricom za obrazovanje Claudijom Schmied. Ivančić je tom prilikom rekao, da do sada znaju samo ča je o tom bilo objavljeno u mediji, ali od nadležnih ljudi kanu doznati ča se zaista predvidja u pogledu na školstvo. U prispodobi s koruškimi Slovenci je naglasio M. Ivančić „ako bi se rješenje u Gradišću zgledalo na savezni zakon onda bi to duplo toliko stalo kao u Gradišću. U Koruškoj u dvojezični škola, naime, imaju dva učitelje, jednoga za nimški a drugoga za slovenski. A mi imamo samo jednoga a zato smo smanjili broj školarov, dakle, neka si poračunaju ča im se najbolje vidi. Mi smo otvoreni. Počemeriti se ne smi. Ako, onda se mora poboljšati!“ Ivančić je i priznao, da je čuo o plani Gradišćanskoga zemaljskoga sabora da bi se preminio Manjinski školski zakon „ali mi ćemo se jako oštro izreći protiv toga, a ako, onda neka se premini savezni zakon, tako da zemaljski zakon već nije potriban“. Martin Ivančić je govorio o potrebi noveliranja i Manjinskoga školskoga zakona (iz 1994. ljeta; op. ur.) i Zakona o narodni grupa i je rekao da „imaju cijelu listu predlogov o potribni reforma“.

U pogledu na noveliranje Zakona o narodni grupa Martin Ivanči je rekao da „smo našli skupni stav unutar narodne grupe i polag informacijov, da se je razgovaralo na političkoj razini, moguće je da ćemo ipak još dostati novi nacrt, morebit još u aprilu i da se to more bit još zaključi u ovoj legaslativnoj periodi“. Na isto pitanje je odgovorio poptredsjednik Savjeta Stanko Horvat, da od toga ništa ne drži i da ne vjeruje da će se pred izbori još nešto riješiti u tom pogledu. Horvat predlaže novi početak u diskusiji za novi Zakon o narodni grupa.

U pogledu na umirovljenoga suca u Željeznu dr. Herberta Gassnera rekao je Ivančić da će ga Savjet podupirati glede njegovu tužbu kod Europske komisije. „Ne razumimo kako jedan sud more biti tako uskovidan da ništ ne vidi zvana svojih interesov i da ne upti što se okolo njega djela, i odbije da se napiše pet slov hrvatski pred jedna vrata (sudac; op. ur.), to mi je nerazumljivo, i to da, Ministarstvo ne reagira niti gornji sudi ne“. Stanko Horvat je rekao da je nerazumljivo, zapravo smišno da danas još negdo odbija dvojezične natpise u javnom životu kako to čini sud u Željeznu. Ivančić glede gradnje novoga suda u Željeznu sada kani predložiti Ministarstvu pravosudja da u novoj zgradi sve bude dvojezično. U vezi sa sucem H. Gassnerom i Hrvatsko štamparsko društvo i Hrvatski centra u Beču daju podršku Gassneru pri njegovoj tužbi i su pisali kako „bezuvjetno podupiraju žalbu dr. Herberta Gassnera na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu ča se tiče nepoštivanja hrvatskoga službenoga jezika u Gradišću u sudstvu i kod državnoga tužiteljstva“. Kako je rekao Ivančić „mi smo solidarni s Gassnerom i ćemo se pominati s predsjednikom Zemaljskoga suda u Željeznu i s nadležnom ministricom.

U pogledu na pristup Hrvatske EU Savjet je izrazio zadovoljstvo, je rekao Ivančić „i mi se jako veselimo i to je dobro za mir a u našem interesu je, jer hrvatska društva imaju puno vezov u Hrvatsku“.

(ured.)