Jur smo se i u Hrvatski novina a pred svim i na drugi mjesti vrlo kritično bavili uz ostalo i uzroki nacionalsocijalizma i njegovimi posljedicami za hrvatsku narodnu grupu u Gradišću i Beču, ali i u susjedni zemlja. Med Hrvati u Gradišću i Beču je najverojatnije bilo isto toliko (proporcionalno) velikih i malih nacijov kako i u večinskom narodu. Ipak i danas još bilo, da su i Hrvati tada plivali istom strujom kako i svi ostali.
„Biti Hrvat ili ne“ u stanovničtvu nije bilo toliko važno, nego „biti naci ili pojti u tajni ili otvoreni otpor“. Peljajući Hrvati u Gradišću i Beču su lavirali med suradnjom s režimom, da bi mogli opstati, ča do otvorenoga vrbovanja za Treti Reich, da se ne bi potopili i da ne bi bili bačeni u isti lonac kako i „tri najvažniji problemi Gradišća: agrarna reforma, pitanje ciganov i židovov (Gauleiter Tobias Portschy 2. aprila 1938. u Željeznu u velikoj dvorani Bele Rože, kade je bilo veliko spravišće Nacionalsocijalističke nimške djelačke stranke. (Hrvatske novine, 9. april 1938.; 1. str., desni stupac).
Na istom mjestu Hrvatske novine malo dalje zdola citiraju Portschyja ovako: „Cigani i židovi, ove obadvi manjine, se po utemeljenju Tretoga Reicha već ne moru podnositi. Vjerujte nam, da ćemo ovo pitanje urediti s nacionalsocijalističkom konsekvencijom.“
Nadalje citiramo iz istoga broja Hrvatskih novin kako je Gauleiter dr. Tobijas Portschy rekao prema Hrvatom i Ugrom u zemlji: „Zatim je pokrajinski peljač zasigural, da ćedu biti Hrvatom i Magyarom Gradišća vsa njihova kulturna prava osigurana. Zahajanje s ovimi manjinami mora da bude peldodavno za vsu Europu.
Kako nam je pri svojem predavanju »100 ljet Hrvatske novine +« petak, 15. marca u Kugi u Velikom Borištofu jasno rekao mr. Marin Berlaković „…čisto je jasno, da je bilo cenzure i u ovi novina, ča se lako more opaziti ako se čitaju različni članki“.
Produkt cenzure odnosno naredbi se čini i vist o povjereniku gradišćanskih Hrvatov Alojzu Bilišiću, cand. juris, rodom iz Vincjeta. Ov je zastupao Hkd da govori u njegovo ime kao povjerenik gradišćanskoga hrvatstva. A slijedi odlomak, ki jako očito duši po naredjenju: „I sada se triba spomenuti iz onoga, ki nam je uredjenje naših potriboć omogućil, triba se spomenuti iz velikoga peljača Nimške Države Adolfa Hitlera, ter mu na 10. aprila zahvaliti s jednim odlučnim „Ja“ za njega i njegov čin.“
(uredn.)