Društvo za muzej i kulturu (MUK) Novo Selo u okviru svoje serije predavanj i priredab »HRVATI U NOVOM SELU 1570.-2020. — 450 ljet od doseljenja Hrvatov u Novo Selo« je nastavilo ovo spomenljeto s prezentacijom knjige Helmuta Štefana Miletića »1921 — Familientreffen. Die Deutsch-Westungarn werden Burgenländer« skupa s koncertom ženske vokalne skupine iz Raušera Young Voices. U svojoj knjigi H. Št. Miletić tematizira i medjusobne veze narodnih grup u ondašnjoj (Nimško-)zapadnoj Ugarskoj kao i njeve gospodarstvene, društvene i političke odnose. I hrvatska narodna grupa, pred svim na Hati, igra značajnu ulogu u knjigi. S autorom je razgovarao Petar Tyran. Članice ženske vokalne skupine Young Voices iz Raušera pod peljanjem Carmen Götz su u sklopu svojega koncerta premijerno izvele dvi hrvatske narodne jačke i jednu crikvenu.

NOVO SELO — Prezentacija ove zadnje Miletićeve knjige je bila nedilju, 10. oktobra u seoskom muzeju u Novom Selu. Na poziv Društva za muzej i kulturu je Petar Tyran peljao razgovor s autorom i povjesničarom književnosti Miletićem, čiji stariotac je bio Hrvat iz Raušera. Kako je rekao Miletić uz ostalo je žao, da se je hrvatska rič zgubila u Raušeru. Knjiga »1921. sastanak obitelji – Kako je iz Nimško-zapadne Ugarske nastalo Gradišće“ se osebujno u jednom poglavlju bavi s narodnimi grupami, i to s Hrvati Zapadne Ugarske. Autor Helmut Štefan Miletić u svojoj knjigi tematizira hrvatsku narodnu grupu na temelju brojnih svojih rodjakov ali i u samom Raušeru. U svojem romanu pohadja čuda hrvatskih sel, spominja čuda hrvatskih imen i dogodjajev i tako dava zvanarednu sliku o nastajanju Gradišća i o životu tadašnjih Hrvatov na prostoru današnjega Gradišća.

Kako H. Št. piše u svojem romanu narodne grupe su živile zajedno i su bile većjezične. Nimci da su se na primjer u tadašnjoj Zapadnjoj Ugarskoj borili za svoja prava, za podučavanje na nimškom jeziku. Iz povijesnoga gledišća bi moralo imati nimško govoreće stanovničtvo bolje razumivanje za borbu gradišćanskih Hrvatov i Madjarov za njevo pravo, jer, kako piše Miletić u svojoj knjigi, i Nimci su se u Madjarskoj borili za svoja prava i za opstanak svojega jezika.

Helmut Štefan Miletić pokazuje u svojem romanu i na to, da su narodne grupe živile zajedno, jer su bile ovisne jedna od druge i ljudi na Hati su bili većjezični. Oni su kot tršći morali koristiti i druge jezike. Miletićev roman daje uvid u kulturnu povijest Gradišća i u život ljudi na tadašnjem prostoru Zapadne Ugarske ods. današnjega Gradišća.

Ženski, divojački zbor iz Raušera Young Voices pod peljanjem Carmen Götz je jačio narodne i moderne zabavne jačke a kao poseban blok i dvi hrvatske narodne „Kad sam bila“ (Stinajki), i „Zvečera se šećem“ (Pandrof) kao proširenu i jako obljubljenu crikvenu „Črna Madona“ (i na hrvatskom i nimškom).

Odaziv za ovu prezentaciju je bio vrlo velik u Novom Selu i kod susjedov u Raušeru. Kako je naglasio Petar Tyran ovo je bio uz ostalo i pokušaj da se povezuje ova dvoja sela, da se pokazuje i na povijest i na hrvatske korijene raušerskoga stanovničtva i da bi u budućnosti došlo i do dojduće suradnje med ovimi dvimi seli i kulturnimi ustanovami. Koliko je ova tema zanimala publiku se vidi i na tom, da je autor prodao brojne svoje knjige pri ovoj prezentaciji u muzeju u Novom Selu.

 

Prilikom prezentacije knjige Helmuta Štefan Miletića u seoskom muzeju u Novom Selu je načelnik Karel Lentsch predoa ček od 1000 € za ov dugotrajni projekt MUK-a u spomen »450 ljet od doseljenja Hr -vatov u Novo Selo«. Kako je najavio Petar Tyran, će slijediti još nekoliko priredab u okviru ovoga spominjanja.

Slike