Ako je u juniju konačno sve posijeno i posadjeno, more se krajem krajev uživati u rastu kitic i povrća, zelenja. Misec juni ada stoji u znaku jačenja raslin, da su otpornije na škodljivce kot su vuši ili puži. Priroda nam za te posle stavlja sve na raspolaganje, ča je potribno za zdrave rasline. Kako pretvoriti koprive, preslice ili drugu „halugu“ u koristan gnjoj, doznat ćete u ovom broju Kroz ljeto kroz vrt.

Vrući i hladni postupki – Rasline u vrtu je potribno u pravo vrime jačati, da su otpornije od škodljivcev. Hasnovanjem prirodnih pomagalov se moru obajti ili smanjiti različne betege, ke slabu rasline. Biljke za jačanje se moru na različni načini pripraviti. Razlikuju se vrući i hladni postupki. Pri vrući postupki se biljka namače kroz noć u vodi, ka se onda drugi dan kuha. Kod preslice (Schachtelhalm) se na primjer jako dobro vidi, kada je ekstrakt gotov. Minja naime pri kuhanju farbu i tekućina nastaje kafecko-črljena. Po ohladjenju se ovom tekućinom more prskati protiv vuši, a to najbolje prik dužega vrimena svaki treti ili četvrti dan. Drugi vrući način je skuhanje čaja, čim se more prskati ili jednostavno zaljivati vrt. Začaj se rado zame kamilica, preslica, pelin, krhić ili obični vratić (Rainfarn).

Med hladnimi metodami se ističe takozvana biljna gnjojnica. Biljke kot kopriva, preslica ili gavez (Beinwell) se namaču u vodi. Onda se čeka, da se fermentira. Duranje fermentacije odvisi od temperature, gnjojnica je gotova, ako se već ne stvaraju mjehuri. Gnjojnice jako vonjaju. Dodavanjem kamene muke se to more malo prepričiti. Gnjojnice se dodavaju vodi za zaljivanje u odnosu od 1:10. Biljke se moru ali i bez fermentacije namakati u vodi i onda koristiti. To je uprav onda korisno, ako se želji pojačati miris biljke. Tako se na primjer more staviti lišće od paradajza prik noći u vodu. Ta tekućina se onda prelije prik zelja protiv kupusara (Kohlweissling).

Kopriva –  je vjerojatno najpoznatija biljka, ka se u vrtu hasnuje. Gnjojnica od koprive se hasnuje za jačanje raslin. Ali u ovom fermentiranom stanju ne fungira kot insekticid protiv vuši. Zato je bolje skuhati koprivu kot čaj. Pri hasnovanju kopriv se preporučuje, da se zame samo lišće. Sime kopriv je naime jako izdržljivo, tako da postoji mogućnost da kopriva onda nikne u gredici.

Preselica – Ako je jednoč u vrtu, ju vjerojatno nećete već moći svladati. Čim bolje, da se njom morete koristiti u vrtu. Preslica se rado miša skupa s koprivami u gnjojnicu, ka jača rasline. Zvana toga se preporučuje gnjojnica ili skuhana preslica protiv glivičnih betegov, ki se na primjer rado pojavljuju na lišću tikve ili ugorka. Tekućina se onda, razrijedjeno 1:5, najbolje na lipi sunčani dan šprica na lišće.

Gavez –  Se rjedje more najti u vrtu, zato ali na rubu puta i na svitli lugi. Gavez valja kot liferant kalija. Manjak kalija se vidi po osušeni rubilišća, ali kod paradajza na primjer i po farbi i veli čini ploda. Zato se s gnjojnicom od gaveza rado zaljiva pa radajz, krumpir, ugorak ili patlidžan. Zvana toga ubrzava proces gnijanja, zbog čega se gnjojnica i rado dodaje kompostu.