HAK je po sedmimi ljeti opet organizirao seminar MEN-a, ovput u Borti.
Prik 30 sudionikov iz 15 manjin iz 14 držav se je u seminari bavilo pitanjem, kako živiti s tradicijami.

Borta – Kako 2023. ljeta živiti s tradicijami? Kako te tradicije oblikovati, da odgovaraju današnjemu svitonazoru i mora se zaistinu sve tako obdržati, da bi se jezik i kultura obdržali? Ova i slična pitanja su si postavili sudionice i sudioniki ljetošnjega vazmenoga seminara „Sve okolo tebe“ u Borti. Od nedilje do srijede su se u seminari približili velikoj i širokoj temi tradicijov. Tradicije stoju naime 2023. ljeta u fokusu djelovanja Mladine europskih narodnosti, kratko MEN, s kom je HAK organizirao ov seminar. Pozivu na seminar se je odazvalo prik 30 sudionic i sudionikov drugih manjinskih organizacijov iz 14 različnih držav.

Odluka HAK-a, organizirati seminar u Borti, pokazalo se kao dobra. Grupa je bila smješćena u hotelu Telegraf. Seminare su održali u auli Dvojezične gimnazije prik puta, a za otvaranje su mogli koristiti lipe prostorije otvorenoga stana Borte. Borta je ada bila centar seminara. Vazmeni seminar obuhvaća obično i izlet i generalno spravišće MEN-a.

Diskusija prez viših zastupnikov

Izlet je seminarce peljao u domovinu HAK-a, ada u Beč. Razgledali i diskutirali su u parlamentu i pohodili su prostorije KSŠŠD-a u Mondscheingasse, a Hrvatski centar u Schwindgasse. Srce izleta u Beč je bila diskusija u parlamentu. Po razgledavanju novo restauriranih bogatih prostorijov, su se sudioniki sastali u prelipoj dvorani 3, veljek uz kolonade. Pozivu HAK-a na diskusiju su se odazvali Andor Barabas, predsjednik MEN-a, bečanska lingvistica Eva Vetter, ka trenutno djela u projektu za revitalizaciju jezikov Rise up, kade sudjeluju i HAK i MEN, predsjednik HAK-a Aleks Vuković je sidio isto na podiju, Lidija Novak je prezentirala Inicijativu manjin, a slovenska pravnica Lea Vouk dala je pravnu ekspertizu. Olga Voglauer je zbog betega morala otpovidati, a Niki Berlaković poslao je govoračicu za mladinu Carinu Reiter.

Kako kanimo biti vidljivi

Kroz diskusiju je peljala Viktorija Kuzmić, ka je veljek na početku pitala sudionike o vidljivosti i o tom, kako pripadniki manjine sami kanu, da se je vidi. Novak je kritizirala, da se čuda puti vidi samo jedan aspekt, a Vouk je na to dodala, da je pogibelno, ako se manjinam daje samo mjesto u folklornom svitu. Ona je potribovala da se od toga odustane i u pogledu na seksističke i rastističke prakse. Govoračica za mladinu Carina Reiter iz Pongaua je onda sama priznala, da u školi ništ nije čula o manjina, ali da bi bilo važno, širiti već znanja. Onda da bi pristup bio laglji.

Većina ne more odlučiti za manjinu

Lingvistica Eva Vetter se je pred svim fokusirala na multilingualizam i potribovala je, da se mladi bavu jezikom, ali da se i politika primi te zadaće i počinje podupirati većjezičnost, a to u kooperaciji s manjinami, ar da većina nikad ne more i smi odlučiti za manjinu. Vetter je nadalje odbila nedavne političke teme nimškoga u pauza u Dolnjoj Austriji i strah FP-a u koruškoj za slovenizacijom, ke su tematizirali Vuković i Vouk. Reiter je nato komentirala, da joj se čini, da ljudi ne znaju razlike med asimilacijom i integracijom.

„Mi čekamo, a oni umiraju“

Slovenka Vouk kritizirala je negibljivost austrijanske politike. Manjinske teme da se samo diskutiraju, ako se je ča čemernoga stalo, dijeli Člana 7 da još uvijek nisu ispunjeni, definicije manjine se minjaju po potriboći, a sastav tih Savjetov za narodne grupe, da su intransparentni. Složan s Voukom je Vuković dodao, kako mladina nije samo budućnost: „Mi smo i sada aktivni.“ Ako se mladina onda javlja, da se ipak ignorira. Tako na primjer nisu dostali odgovor od kancelarstva na prigovor o konstelaciji Savjeta i na pismo u kom su se tužili da mladina nije bila pozvana na platformu za dijalog. Po priličnoj uri diskusije, završili su mladi sudioniki diskusiju s izjavom Danke iz Nimške: „Nije svagdir tako čemerno“ zahvalno misleći situaciju u Nimškoj i Danskoj.

Generalno spravišće o vezi MEN-a i FUEN-a

Na Veliki četvrtak održava MEN tradicionalno generalno spravišće. Cijel dan su zastupniki učlanjenih društav s pravom glasa diskutirali o situaciji društva, o cilji i novi postupki.

Velika točka ljetošnje sjednice je bio odnos MEN-a i FUEN-a odnosno odnos sadašnjega predsjednika Andora Barabasa i predsjednika FUEN-a Loránta Vinczea. Mladina manjin je do 1984. ljeta bila dio komiteta u FUEN-u. 1984. ljeta osnovali su onda MEN kot neodvisnu organizaciju. MEN ima nadalje automatsko mjesto u odboru MEN-a, ki se ne odibira. Od 2016. ljeta to mora MEN biti u tom gremiju zastupan od predsjednika. Po kongresu u oktobru je sorpska omladinska organizacija PAWK prigovarala Andoru Barabasu i potribovala, da odustane od pozicije u FUEN-u, ar djela u uredu poslanika u Europsko vijeće Loránta Vinczea. Kasnije su se toj žalbi pridružili i Danci iz Nimške. Odbor MEN-a je onda u pismu svim učlanjenim organizacijam stao za predsjednikom Barabasom i obećalo, da ćedu se sve izjave MEN-a unajpr dogovoriti u odboru i Barabas će je samo prenositi u FUEN-u. Po dužičkoj diskusiji u koj su se javili člani iz cijele Europe, piše MEN sada u izjavi: „Generalno spravišće 2023. MEN-a biralo je, da predsjednik Andor Barabas neće nadalje sudjelivati u prezidij FUEN-a, ar kritično gledamo djelatnu ovisnost med Andorom Barabasom i Lorántom Vinczeom.“ MEN da će sada prositi, da se moru minjati štatute ovako, da moru i drugi člani odbora MEN-a ga zastupiti u FUEN-u. Zvana toga piše u izjavi, da generalno spravišće MEN-a vidi razvitak FUEN-a u prošli ljeti kritično. U vezi s tim, da ćedu još slijediti interne diskusije.

Aleks Vuković će ostati u odboru. Vera Buranić će se od sada njemu pridružiti kot potpredsjednica za interne posle. Ljetošnje priredbe ćedu biti u Trstu, a na jesen u Vojvodini.

Tereza Grandić