Povodom 20. obljetnice smrti Franje Rottera je Petar Tyran pozvao Nikolu Benčića i Ivana Rottera u Hrvatski centar na skupni razgovor i spominak u čast pokojnoga pjesnika i književnika.

BEČ/GERIŠTOF — Za čuda koga je Franjo Rotter — odnosno Franc Rotter, kot se je sam zvao — bio najtalentirani i perspektivni suvrimeni pjesnik i književnik gradišćanskohrvatske scene i narodne grupe. Nažalost je ali čuda prerano morao zbog bolesti otići od ovoga svita, tako da nam je ostalo do sada samo jedna izvrsna publikacija: Croatia Liberata.

Na inicijativu Nikole Benčića i Petara Tyrana, ki su pri razgovoru opisali nastajanje i publiciranje knjige, i sa sporazumom samoga autora je Hrvatsko štamparsko društvo u 2002. ljetu izdalo ovu Rotterovu zbirku pjesam, ka je u medjuvrimenu jur ljeta dugo rasprodana. A to ne prez razloga, kot se je čulo u audio-primjeri Rotterovih pjesam iz Croatia Liberata, ki su se pustili pri Centar.razgovoru. Čulo, a pred svim i ćutilo se je ov večer nadarenost i posebni odnos Franje Rottera prema pjesničtvu i književnosti. Pjesmice kot „A ljubav samo hižni staliž“, „Vaj, kaj su mi nek riči ostali“ ili „O, vi prokšivi praznoglavci“ nisu samo izrazile Rotterovu kritiku na različni institucija nego su dali pred svim fulminantan uvid u njegova djela i pjesnički talenat.

Živ jezik i jake riči kot i diboke, za gradišćansku hrvatsku scenu moguće i neobične i pred svim nove i neočekivane perspektive Franju Rotteru za doživotno vrime ali nisu doprimili samo prijatelje i obožavatelje, nego i neugodnosti i nerazumljivosti. Pred svim na selu je to bio slučaj, je razložio Nikola Benčić. On se je intenzivno bavio pjesmami i knjigom Franje Rottera s kim ga je u ostalom povezalo i dobro prijateljstvo. Dokle je ali još za vrime objelodanjenja knjige Croatia Liberata mislio, da su mu nakane i misli Rottera u njegovi pjesma jasne, je u medjuvrimenu izvidio da za svakoj riči stoji toliko mišljenja i mogućnosti interpretacije, da bi se zbirka zapravo morala rič za ričom tumačiti. Jasno i razumljivo je to nastalo i kod primjera, koga je Nikola Benčić predstavio publiki: Objasnio i interpretirao je naime naslov Croatia Liberata i njegov kontekst.

Strast prema književnosti

Franjo Rotter ali nije bio jedini u obitelji, ki se je intenzivno bavio literaturom. Kot i njegov pokojni brat je i učitelj Ivan Rotter aktivan na ovom području i osnovao „Ivanov blog — ljubav je pjesma“. Ovo je bila druga velika točka ovoga večera. Ideja za ov literarni blog je Ivanu Rotteru došla u toku svojega masterskoga študija „E-learning i upravljanje znanjem“ na Stručnoj visokoj školi u Željeznu. Iako mu na početku još nije bilo potpuno jasno kako će njegov blog napuniti i krmiti s novi sadržaji, je vrijeda izvidio ča internetu još fali: gradišćanskohrvatska književnost i lirika. Tako se je budila u njem želja da objavi pjesme, tekste i publikacije gradišćanskohrvatskih autorov i autoric, a to ne samo u pismenom, nego i u obliku audio-snimkov.

Med publikacija na blogu se moru najti i sadržaji cijelih knjig, ke Ivan Rotter ujedini u takozvani ciklusi, od kih ima trenutno oko 40; jedna kniga je svenek jedan ciklus, a jedan takov ciklus je i Croatia Liberata.

Spominanje na Franja Rottera danas

U biblioteki Hrvatskoga centra s već od 7.000 katalogiziranih medijov, uključivši i hakovsku biblioteku, na koj je Franjo Rotter ončas mjerodavno i precizno djelao i ju uredio, je pokojni pjesnik svenazočan. Od 2010. ljeta, kada se je nova biblioteka službeno otvorila, nosi njegovo ime: CENTAR BIBLIOTEKA „Franjo Rotter“.

Ali i na druge načine se kanu u budućnosti spomenuti pokojnoga. Tako su se prema koncu Centar.razgovora predstavile nekolike mogućnosti: Uz spomenploču u Rotterovom rodnom selu Gerištofu, je Gabriela Novak-Karall predložila i trodnevni simpozij u čast Franje Rottera u Hrvatskom centru u Beču.

Svejedno ali kako i na ki način bi se spomenuli ovoga zvanarednoga pjesnika, pjesme i literarno djelo Franje Rottera ćedu i u budućnosti biti važan i mjerodavni dio gradišćanskohrvatske književnosti. A kako jedinstvene i posebne su bile njegove pjesme—a pred svim su i dandanas još—na to nas je opet upozorio Centar.razgovor prošli tajedan!