U galeriji Matice hrvatske u centru Zagreba četvrtak, 7. aprila austrijski veleposlanik u Hrvatskoj, dr. Jan Kickert svetačno je otvorio izložbu o stoljeća dugoj povijesti Hrvatov u Beču »400 godina Hrvatsko Selo« (1609.-2009.). O samoj izložbi i o cilji je govorio Petar Tyran, a o demografski podatki Beča u pogledu na hrvatsko stanovničtvo i na podučavanje hrvatskoga jezika u Beču je izvijestila glavna tajnica Hrvatskoga centra Gabriela Novak-Karall.

Muzički okvir je dao tamburaški sastav Od srca do srca iz Markuševca. Ova izložba povijesnih ilustracijov u Matici hrvatskoj u Ulici Matice hrvatske je bila otvorena do 12. aprila.
ZAGREB — Hrvatsko selo je zapravo bilo predgradje Beča nazvano Krowotendörfel ko je kasnije dostalo ime Spittelberg, a tako se zove još i sad — kao dio bečkoga 7. gradskoga kotara (Neubau).
Izložba prikazuje brojne povijesne ilustracije ke nam jezikom slik govoru o toj temi. Zatim je ona putovala u Gradišće — Novo Selo (Seoski muzej; juni 2010.) pa u Devinsko Novo Selo kraj Požuna, Bratislave (Muzeum Kultury Chorvatov na Slovensku), a od 7. aprila se je nekoliko dani dugo pokazala konačno i u Zagrebu. Ovoga ljeta će biti postavljena i u Šibeniku, a predvidjena su i daljnja gostovanja tako i u Ugarskoj.
Sama izložba nastala je takoreći ad hoc, za vrime pripravov spomenutoga simpozija. Tribala je dokumentirati slikami većstoljetnu nazočnost Hrvatov u Beču kao i općenito u Dolnjoj Austriji — zemlji u koj se je tada nalazio grad Beč.
Nje glavna okosnica je slijedjenje teme Hrvatskoga Sela na današnjem Spittelbergu, a onda dolazu varijacije na tu temu i nje odvojki, to zanči sve ono ča se direktno tiče Hrvatov u Beču, počevši najprije od onoga ča je na podnožju brižuljka na kom se je nalazilo Hrvatsko Selo. Prije toga dolazi 480. obljetnica prvoga dolaska Hrvatov (vjerojatno s obližnjega Moravskoga Polja [Marchfeld]) u grad Beč: 1529. - 2009. tr spomen na tadašnje hrvatske branitelje Beča (za vrime Prve turske opsade Beča) ki su izričito naglašeni i to pod svojim „banderijem“ — bojnom zastavom (Nazorov „kockasti barjak“).
Citiramo glavnoga autora ove izložbe i vridnog suradnika pri organiziranju simpozija krajem novembra 2009. ljeta u Hrvatskom centru u Beču, g. dr. Josipa Seršića: „Kronike opsade nam govoru o tom kako je Ivan Kocijan-Katzianer dopeljao Hrvate u Beč — i ovde vidimo tekste iz njih. Prije svega ćemo u ovoj izložbi najti anticipacije iz davnih vrimen. 1609. ljeto je odsudno, jer je s već stran bilo zajamčeno, da je Od 1609. ljeta nastao na zemljišću Gradjanskoga hospitala Kroatendörfl na Spittelbergu. A to je naše Hrvatsko Selo. Posebno je važna jedna precizna veduta Beča iz ptičje perspektive (Hoefnagelov bakrorez, 1609.) na koj se jur vidi i ovo naselje.
No, samo ime naselja potvrdjeno je stoprv ljeta 1683. — na plani Druge turske opsade Beča i u svi kronika, izvješći i letki koji su se tada kolali Europom kao neka vrsta novina. Tim je Hrvatsko Selo ušlo i u svitsku povijest budući da je ovde bio važni strateški položaj turske vojske, pa se to posvuda izrijekom naglašava. I neke druge hrvatske teme su vezane uz ovu opsadu, pa se donosu takaj i ilustracije o nji.
U zbirka bakrorezov kao i originalnih crtežev se stalno nailazi na bečko-hrvatske sadržaje, pa smo uzimali po već takovih vedutov kao ilustracije. To su i karte Dolnje Austrije, portreti osob ke idu ovamo — ali i drugo. A onda i Hrvati s platnom tj. pokućarci i Hrvatice (npr. s lukom) piljarice — dio njih je sigurno živio u Hrvatskom Selu. I na kraju su tu Jelačićevi Hrvati iz 1848. lj.: »Navečer (31. oktobra 1848. ljeta) počeli su ulaziti u grad (Beč) — Hrvati s nekadašnjega Hrvatskog Sela — nomen est omen!« tj. ime i predznak. Naime Jelačićevi položaji su takaj bili ovde na podnožju »Špitaljbriga«.“
Uz Josipa Seršića u vezi s ovom izložbom triba spomenuti i pohvaliti i Miju Jurića, ki je tehnički omogućio i realizirao ovu izložbu i ulio puno svojega stručnoga znanja i svoje vještine, da smo prvi put mogli sastaviti ovakovu izložbu a pak i pokazati široj javnosti.
Još triba reći, da će se ova izložba najti reprezentativno i u predvidjenom dvojezičnom zborniku o simpoziju, na kom momentano djelamo — je naglasio Petar Tyran prilikom otvaranja izložbe u Zagrebu.
Pohvalio je domaćina ove izložbe, Maticu hrvatsku, prije svega i glavnoga tajnika Zorislava Lukića — naravno i sve užu suradnju i s Hrvatskim centrom u Beču. Posebno je P. Tyran istaknuo i veleposlanika Republike Austrije u RH, dr. Jana Kickerta na izuzetnoj časti da je otvorio ovu izložbu. Srdačno se je zahvalio i Nenadu Breki i tamburašem Od srca do srca iz Markuševca ki su pravi „shooting stars“ i jako popularni i obljubljeni i u Gradišću i Beču. Posebno se je još zahvalio mnogobrojnoj publiki, ka je svojim dolaskom pokazala ne samo zanimanje za povijesne podatke, nego je tim potvrdila i svoje prijateljstvo s gradišćanskimi Hrvati!
(uredn.)