Jezik i društvo

Sociolingvistika je relativno mlada disciplina unutar lingvistike. Svoje početke ima u onom vrimenu, kad je Noam Chomsky na temelju svoje generativne gramatike izazvao nove paradigme u jezikoslovlju, ke su djelom­i­čno bile u kon­trastu s Cho­m­­skijevim mat­e­matičkim modelom gramatike.

Nove paradigme su jezike smjestile u sociokulturno zbivanje. Kad se jezik povezuje s dr­u­štvenimi fenomeni i socijalnim realitetom, sociolingvistika stavlja svoje glavno pitanje, naime ono, ko je ugledni sociolingvist Joshua Fishman postavio 1972. ljeta: „Ča se gdo pomina s kim u kom jeziku pod kakovimi socijalnimi okolnosti, s kakovom na­mje­­rom i s kimi konzekvencijami?“

Ki jezik je jači?

Pod tim aspektom je jezik socijalni produkt (prisp. Weinrich: 1988: 7). U medjusobnoj interakciji se jeziki boru za prestiž. Za vrime kontakta utiču jedan na drugoga. Jači jezik se probije i dominira. U jezični za­jednica, ke su stalno u kontaktu, ljudi u diglosijskoj svakida­š­njici razvijaju asimetričnu dvojezičnost. Konkretno to znači, da se u dvojezični okolnosti važniji jezik hasnuje u oficijelnom žitku, na poslu, u škola, na uredi, u mediji, a manje va­žan jezik u privatnom žitku, u domaćoj intimsferi.

Kako umira jezik?

Slabi jezik, komu su dopušćane samo privatne domene, u okviru diglosije počne degene­rirati. Jezična struktura mu po­činje propadati. Ako izo­staju mjere revitalizacije i svisno eficijentno planiranje jezika, govorniki naveliko počinju napuš­ćati jezik, ki na kraju za svenek zaspi. Ove fenomene istražuje sociolingvistika kot znanost
 ugroženih jezikov o­voga svita. Kad dica već ne davaju odgovore na ma­njin­skom jeziku, je ta jezik u velikoj pogibeli, da će izu­mriti!

Med ugro­žene jezike sliši i gradiš­ća­n­skohrvat­ski jezik.
Unesco u Atlasu svitskih jezikov za gradišćanskohrvatski jezik veli: „Definitely endange­red (3): The language is no longer being learned as the mother tongue by children in ho­me. The youngest speakers are thus of the parental generation. At this stage, parents may still speak their language to their children, but their children do not typically respond in the language.“ (Unesco 2003: 8)

Čim se bavi sociolingvistika?

Sociolingvistika istražuje, ka­ko neka jezična zajednica hasnuje jezik, ki je integriran u kulturu. Ona koncentrira svoje istraživačko djelo na

● jezične kontakte
● stav i lojalnost govornikov prema svojemu jeziku
● bilingualizam i diglosiju
● jezične deficite govornikov
● prestiž jezikov
● promjene manjinskoga jezika
● jezičnu politiku i planiranje jezika
● kultiviranje jezika skupa s jezičnom kritikom i gajenjem jezika
● hasnovanje različnih jezičnih varijetetov

Spomenuta polja su interdisciplinarno prepletena.

Ako Vas interesira profil gradišćan­skohrvatskoga jezika i kompleksnost njegovoga manjinskopolitičkoga realiteta, čitajte nastavke na ovoj strani.

Agnjica Csenar-Schuster