Uzato da s trojezičnom zbirkom suvrimenoga pjesničtva iz stare hrvatske dijaspore »Rušimo granice/Überwinden wir Grenzen/ Breaking down Borders« sada imamo presjek kroz naše hrvatsko pjesničtvo u noviju dob je to proboj — uz hrvatsko — i za velika područja nimškoga i još puno većega engleskoga jezika. Ali je jedna od prvobitnih ciljev, ovo naše gradišćanskohrvatsko pjesničtvo, našu književnost usidriti u domicilnoj austrijskoj književnosti—a zač pak i ne i unutar madjarske, slovačke itd. U tom more nam jako biti na pomoć austrijski PEN (Društvo pjesnikov, esejistov i novelistov). U vezi s tim su vrlo jasne bile riči predsjednika austrijskoga PEN-a Helmuta A. Niederle-a pri prezentaciji zgora spomenute zbirke srijedu, 1. junija u Hrvatskom centru u Beču, kad je rekao uz ostalo da ova trojezična knjiga na hrvatskom, nimškom i engleskom, lingui franci, neka ruši i one granice, ke razdvajaju nimški od drugih europskih jezikov i da neka ova antologija najde trajnu domovinu u mnogi biblioteka!

Niederle je ovom prilikom govorio i o desetljeća dugoj ignoranciji prema jezikom narodnih grup, ka je peljala do toga, da skoro opće nisu primijećeni njevi literarni predstavniki:ce. Pri tom se je pozabilo na dvi komponente, naime na funkciju mosta, ku literatura more zauzeti med različnimi jezičnimi područji, i svidočanstvo vrimena kroz ispričane životne svite.

Niederle je jasno i glasno žalio da namjesto da bi koristili to bogatstvo literature manjih narodnih grup u Austriji, ju uglavnom ignoriraju. Triba samo gledati stipendije podupiranih osob, da bi opazili strukturalno zapostavljanje. Moguće da su to kolektivne predrasude ili je arogancija, moguće i udobnost, da bi se bavili drugimi gledišći unutar i izvan granic. Konstatacija Niederle-a je tvrda i jasna, bolna ali otvorena: U konačnici većini Austrijancev nedostaju razumivanje i znanje generacijov književnikov:ic iz manjinskojezičnih književnosti. „Njim neka se u ovom svesku postavi ne samo spomenik, nego triba podupirati i potriban dijalog različnih kulturnih identitetov i — jezikov.“ S ovim oficijelnim priznanjem PEN-a su se još širje otvorila vrata našoj književnosti, gradišćanskohrvatskim književnikom i književnicam.

Spomenuta prezentacija otvorila je i jur dugo čekanu mogućnost povezivanja austrijske i opće hrvatske književnosti. Iz kratkoga susreta predsjednika austr. PEN-a Niederle-a i veleposlanika Glunčića i njegovoga zamjenika Silvija Kusa se je rodila velika ideja uže suradnje PEN-a sa spodobnimi književnimi ustanovami u Hrvatskoj, pred svim i u pogledu na prevadjanj literature s jednoga u drugi jezik. Dva ambiciozni cilji na ki triba angažirano djelati!

Kategorije