Svoj treti magisterij je Agnes Höld postigla u politički znanosti na Filozofskom fakultetu Bečkoga sveučilišća. U svojem diplomskom djelu se je bavila temom »Borta i politika gradišćanskohrvatske narodne grupe« (Oberwart 1995 und die Politik der burgenlandkroatischen Volksgruppe). U znanstvenom djelu ko je završila 2012. ljeta ju je podvarao vr. sveuč. prof. dr. Otmar Hölla a puno joj je pomagao i nje hižni drug mr. dr. Martin Krenn. Za ovo djelo je mr. mult. Agnes Höld 2013. odlikovana podupirajućom nagradom iz »Zaklade ddr. Štefan László«.
ŽELJEZNO — Samo da podsjetimo: 4. februara 1995. ljeta u južnogradišćanskoj Borti, izvan grada pred romskim naseljem je pukla bomba u civi, ka je na licu mjesta ubila četire mlade pripadnike gradišćanske narodne grupe Romov. To je bio vrhunac serije bombov u pismu početo s 1993. ljetom u Austriji. S atentatom u Borti su Romi s ruba društva dospili malo bliže u centar medijalnoga i javnoga zanimanja. Odonda se ovi atentati pripisuju pojedinačnomu počinitelju Franzu Fuchsu — ki ali nije priznao ove zločine, nego se je obisio u ćeliji u uzi.
No, teror bombami u pismu obratio se je protiv svih narodnih grup u Austriji (npr. protiv Silvane Meixner [3. dec.], urednicu manjinske emisije Heimat, fremde Heimat; zastupnicu zelenih u Parlamentu Tereziju Stojšić [6. decembar 1993.], djelača Okolišne službe Gradišća Ericha Preisslera i bivšega gradonačelnika Beča Helmuta Zilka).
U svojem djelu Agnes Höld nikako nije kanila relativirati atentate u Borti, nego išlo joj je za povijesno-znanstveno uvršćenje i njevo značenje za novu definiciju narodnopolitičkih usmirenj med gradišćanskimi Hrvati i njevih organizacijov. Autorica si je stavila pitanje, se je li zbog atentatov u 1995. i pred tim politički transfomirala situacija unutar gradišćanskohrvatske narodne grupe i različnih nje organizacijov, odnosno, se je li dogodio strukturalni lom u odnosu različnih političkih akterov unutar ove narodne grupe?
Agnes Höld je ustanovila, da nije došlo do kvalitativnih promjenov u usmirenju gradišćanskohrvatske narodnosne politike. Velika cesura je počela jur 1993. ljeta kao izraz razvitka još koncem 1980-ih ljet, kada su se pojavili novi politički akteri i su se novo formulirale političke pozicije unutar gradišćanskohrvatske narodne grupe (npr. zamjena Robakove generacije u SPÖ-u). Tako su se velike političke teme pojavile 1995. ljeta, npr. pitanje topografije ili sridnjoškolstva u Gradišću. To je bilo jur pred 1995. ljetom, dakle pred Bortom i Stinjaki. Ali se, dakako, more govoriti o kvantitativnom zgusnuću diskusije.
U pogledu na državnu narodnosu poliku — ustanovila je Agnes Höld u svoji znanstveni istraživanji — došlo je ne samo do reagiranja i diskusije o narodni grupa, nego je vladina strana pokazala samostalne inicijative (npr. započeta novelacija Zakona o narodni grupa).
(uredn.)