Kako je po svojem službenom pohodu Beču izjavila hrvatska ministrica vanjskih poslov i potpredsjednica vlade prof. dr. Vesna Pusić „Razgovori s austrijskim vicekancelarom i ministrom vanjskih poslov Michaelom Spindeleggerom bili su vrlo zanimljivi i konstruktivni. U nji je posebice bilo riči o odnosi dvih zemalj po ula­sku Hrvatske u Europsku uniju.

 

BEČ — Prilikom svojega po­hoda Beču srijedu, 26. junija ministrica Pusić is­taknula je da su razgovarali o suradnji iz­med Hrvatske i Austrije unutar europskih institucijov, ali i o suradnji u regiji ka je i za au­strijsku stabilnost i gospodarst­vo takaj vrlo značajna, i to u sklopu one politike ku i Hrvat­ska promiče, a to je da zemlje regije tribaju preuzeti odgovor­nost za vlastitu regiju i svoju stabilnost. Bilo je riči o moguć­nosti suradnje s Austrijom na tom planu, ali i o suradnji u području prometa i energetike, željezničkih i transeuropskih mrižov, u čemu Hrvatska i Au­strija imaju vrlo izražene inter­ese, a neke od njih je moguće i spojiti, rekla je Pusić.

 

Hrvatska ministrica vanjskih poslov razgovarala je i s pred­sjednicom austrijskoga parlamenta Barbarom Prammer o suradnji na parlamentarnoj razini Hrvatske i Austrije tr o proširenju te suradnje, kao i o iskustvu s komunikacijom Eu­rope i javnosti potom kad Hrvatska postaje članica EU. K­a­ko je uz ostalo naglasila Pu­sić „Ovde nam je austrijsko iskustvo dragocjeno, jer očito svi imaju malo tendenciju da kada se udje u EU smatra se da je stvar završena. Gospodja Prammer je upozorila da to ni­je tako i da je neobično važno zadržati komunikaciju s gra­dj­ani i zadržati gradjane uklju­čene u ta europski proces“.

 

Hrvatska šefica diplomacije u parlamentu je održala go­vor pred austrijskimi ugledniki iz političkoga, gospodarskoga i diplomatskoga života na te­mu Hrvatska nova članica EU-a. Govo­rila je o Hrvatskoj kakova je bila na početku procesa pristupanja, kao i o tom kakova je danas, ki su nje cilji, iskustva, zadaće, prednosti i savezničtva ka vidi unutar europskih in­stitucijov. Pusić je takaj govorila o transformaciji države u procesu pristupanja i ključni momenti transformacije političke kulture u Hrvatskoj, o odnosu i ulogi Hrvatske pre­ma jugoistočnoj Europi tr o koriš­ćenju hrvatskoga iskustva kao prve postkonfliktne zemlje ka ulazi, osim zemalj utemeljite­ljic, u EU, posebice u formira­nju nekih elementov zajedni­čke vanjske i sigurnosne politike EU prema južnom Mediteranu, ko je i hrvatsko i europsko su­sjedstvo.

(uredn.)

Kategorije