U štajerskom Celju kod Velike Majke Austrije a uz ostalo i slavenskih narodov gradišćanski Hrvati su održali 88. po redu hrvatsko shodišće. Ljetos po prvi put pod peljanjem pater Štefana Vukića, ravnatelja Hrvatske sekcije pri Pastoralnom uredu Dijeceze Željezno. Pred tim je kanonik Tome Krojer 30 ljet dugo organizirao i peljao ovo shodišće a on je tu dužnost bio preuzeo od patera Augustina Blazovića. Hrvatsklo shodišće u Celje je daleko najveće po broju hodočasnikov, a priključili su se po staroj tradiciji opet i Hrvati i Hrvatice iz Ugarske i Slovačke a tako i Hrvatske katoličanske misije u Beču.
CELJE — Od 26. do 28. augusta su održali 88. hrvatsko shodišće u Celju. Po svetačni maša petak, subotu i nedilju (ovu je predvodio sām biškup dr. Egidije Živković). Pri vičernji ku, je predvodio pater Štefan Vukić, Hrvatska katoličanska misija am Hof iz Beča i fara Bizonja su predali kip »Putujuću celjansku Mariju« vjernikom fare Stinjaki.
Hodočasniki iz južnogradišćanskih Stinjakov — ki su došli u velikom broju ili piše ili su se dovezli u štajersko Celje — su pod peljanjem svojega farnika mr. Ignaca Ivančića zaprosili odgovorne na Biškupskom dvoru u Željeznu da bi imali „čast da smu primiti i da moru ljetodan dugo biti domaćin »Putujućoj celjanskoj Mariji«. Oficijelni povod je 200 ljet dokumentiranoga hrvatskoga hodočašćenja Stinjakov u Celje. Kako je naglasio farnik Ivančić pri otpodnevnoj Marijanskoj svetačnosti „znali smo ionako svenek da Stinjaki jur jako dugo i piše hodočastu Majki Božjoj u Celje. A sada smo našli i dokument iz ljeta 1811. u kom kralj Franjo Stinjakom dozvoljava da opet smu ulaziti u celjansku baziliku“. Iz toga opet se more pravoda zaključiti, da su to jur smili i ranije.“
Ovput su »Putujuću Mariju« pol ljeta dugo čuvali u Hrvatskoj katoličanskoj misiji u 1. kotaru am Hof u Beču, drugu polovicu ljeta je boravila u obnovljenoj crikvi u Bizonji u Ugarskoj.
Organizator hrvatskoga shodišća u Celje je ljetos po prvi put bila Hrvatska sekcija Pastoralnoga ureda Biškupije Željezno i to pod peljanjem patera Štefana Vukića Omv.
Petak navečer, 26. augusta je oficijelno počelo 88. tradicionalno shodišće gradišćanskih Hrvatov u Celju. Navečer je kanonik i farnik u Cindrofu i Klimpuhu Tome Krojer služio mašu. Subotu, 27. je jutarnju mašu služio p. Štefan Vukić a mašu u 10.00 ura fra Ilija Vrdoljak, ravnatelj Hrvatske katoličanske misije u Beču. Otpodne je bio tradicionalni križni put na Kalvariju s farnikom u Frakanavi Joškom Kuzmićem. Svetačnu mašu navečer su oblikovali Bizonjci, ki su pol ljeta dugo čuvali »Putujuću Celjansku Mariju« a mašu u koncelebraciji brojnih duhovnikov i uz nazočnost biškupa Živkovića je predvodio i služio ravnatelj Hrvatske sekcije Biškupije Jura, prof. Ivan Šmatović. Zbog čemernoga vrimena i godine ovput su tradicionalni ophod sa svićami održali u baziliki, tim da su duhovniki i pomoćniki skupa s nosači kipa Marije dvakrat išli naokolo i krug vjernikov u nutar bazilike.
Nedilju je jutarnju mašu služio farnik u Židanu Štefan Dumović. Svetačnu veliku mašu 10.00 je služio biškup Egidije Živković a muzički su ju oblikovali vjerniki iz Beča (Am Hof), Tamburica Bizonja i tamburaški sastav Stinjačkoga kola. Stinjaki su pak u svoji predivni narodni nošnja za ljetodan preuzeli kip Marije.
Svega skupa je oko 400 hodočasnikov iz hrvatskih sel austrijskoga Gradišća kao i iz Beča piše došlo u Celje. Daljnjih 100 vjernikov je piše hodočastilo iz Ugarske u marijansko svetišće u Štajersku. Ovi hodočasniki su tri dane na putu i hodu kih 130 kilometrov.
Najveći dio hodočasničkih grup iz hrvatskih i mišovitojezičnih far se je srijedu, 24. augusta piše otpravio na put u Celje. Iz Čembe su jutro krenuli 24 vjerniki, ne samo seoski, nego i iz Vincjeta, Rohunca, Velegaja i Beča, ali takaj i iz ugarskih far Sé i Narda. Najveća grupa, i to 84 pišakov, se je rano jutro ganula iz Hrvatskoga Židana. Skupa Židanci su hodočastili vjerniki iz okolišnih hrvatskih sel u Ugarskoj, ali i iz Kisega, Čeprega, Sambotela i Pešte. Ovi hodočasniki pod peljanjem farnika Štefana Dumovića su se po prvi put orijentirali med Kršljonom i Krumbachom pomoću dvojezičnih putokazov, ke su stoprv ljetos postavili — je rekla Zita Horvat iz Hrv. Židana za Hrvatski radio Orf-a Gradišće. Putokazi ležu na marijanskom putu, ki povezuje hodočasno mjesto Celje u Austriji s hodočasnim mjestom u Rumunjskoj Csíksomlyóvom, je rekla Zita Horvat. Velike table informiraju hodočasnike o značenju marijanskoga puta i kako je ta put nastao, a putokazi služu orijentaciji.
Iz Koljnofa ih je prošlo 20 na put u najveće marijansko svetišće Austrije, a u grupi Mjenovcev i Gerištofcev je hodočastilo 29 vjernikov. Tako je isti dan i grupa od 11 Uzlopcev u Bečkom Novom Mjestu započela svoj put, a iz Štikaprona se je ta dan ganula grupa s 21 pršonom (Hanzi Palković je po staroj tradiciji došao traktorom [mali sivi Massey Ferguson] u Celje i se je vrnuo prik Lahnsattela nedilju otpodne).
Jur utorak, 23. augusta je grupica od pet ljudi iz Frakanave i Dolnje Pulje piše krenula u Celje. Četvrtak, 25. augusta su krenule zadnje hodočasničke grupe na hrvatsko shodišće u Celje. Iz Celindofa su piše bili na putu 22 vjerniki. Iz Vulkaprodrštofa, Cogrštofa, Velike Holovajne i Štedre su piše hodočastili 39 ljudi a iz Trajštofa se je 12 ljudi dalo piše na put u Celje. Isti dan rano jutro se je iz Beča (Perchtoldsdorfa) otpravilo blizu 30 ljudi u Celje. Bečani su ljetos slavili 25 ljet pišačenja u Celje a to su na van pokazali i posebnom majicom (lajbljom).
Iz Stinjakov se je ljetos stoprv četvrtak otpravila grupa s već od 70 ljudi u Celje. Isto kako i sve ostale grupe, ke su prošle četvrtak, su subotu otpodne došle u Celje. Onde su jedna za drugom ulazile u baziliku.
(uredn.)