Dokle je u neki područji kroz koronapandemiju došlo do skoro potpune stagnacije, je u pravosudju posao morao ići dalje. Uticaji pandemije su ali i ovde jasno ćutljivi i se kažu u broji aktov, ali i u načinu postupanja pri svakidanjem poslu u sudu i sudski uredi. S jedne strane se čuje, da statistika kriminalnosti i krivičnoga djela već dugo nije bila tako niska, s druge strani su zatvori dijelomično puni — a i obiteljski posli, kot raspitanja hištav ili silovanje, nastaju svenek već i već. Kako se je razvila situacija u toku koronapandemije na sudi u Gradišću, nam je objasnio rodjeni Vincječan, potpredsjednik Zemaljskoga suda u Željeznu, mag. Bernhard Kolonović.

HN: Kako se je minjalo djelo nasudu u toku koronapande mije?

Mag. Bernhard Kolonović: Na početku koronapandemije je bilo sve drugačije. Najveća promjena je bila, da su se sve rasprave odrinule, a to skoro tri misece dugo. U toku jednoga miseca imamo kod nas na Zemaljskom sudu prosječno oko 150 rasprav; to znači, da smo u to razdoblje morali odrinuti ukupno 450 rasprav na kašnji termin. To je bilo jako čuda. Po nekom času smo onda dostali tablete, tako da smo mogli barem jedan dio od domi djelati i upraviti. Za rasprave smo onda dostali već mogućnosti održanja videokonferencijov i upeljali smo i Zoom (program zavideokonferencije). Na početku je naime zapeljanje toga programa bio izazov, kad mi nimamo ta obični i normalni Zoom, nego smo tribali posebne licence, da bi mogli osigurati sigurnost — sad to ali dobro funkcionira. Jedino je, da odvjetniki, advokati moraju biti sporazumni s tim načinom raspravljanja. Ali imamo tu sriću, da postoju kod nas na sudi zapravo velike sobe i velike dvorane, tako da svi moru držati distancu od dvih metrov. Tako da je u medjuvrimenu jur opet moguće držati sve rasprave, a ne samo one, ke su posebno važne ili potribne. Do sada smo zvana toga imali i sriću da nismo imali još niti jedan korona-slučaj. Gledeć na to, ada još nismo imali nikakovih problemov. Na sud se ali momentano ne more samo tako dojti, nego se obavezno triba termin ili pozivnicu, to je sada novo zbog koronapandemije. Naravno se triba nositi i maska — na to se moraju isto svi držati. Ali ako zbog bilo koga uzroka nošenje maske nije moguće, onda se mora na primjer rasprava držati prik videokonferencije ili se mora odrinuti. Ali to zapravo nije čudakrat slučaj.

HN: Se nudi kakov online-servis odnosno se moru pojedini posli i online ili beskontaktno riješiti?

Bernhard Kolonović: To kod nas nažalost nije moguće, jer na primjer komunikacija sa sudom putem e-mailov, ili slično nije dost sigurna. No, postoji takozvani ERV-servis (Elektronischer Rechtsverkehr), ki pravoda nije besplatan. Zvana toga imaju toga većinom samo advokati i notari, odnosno samo mali broj ljudi, ki to privatno koristu. U budućnosti će se upeljati »Justiz 3.0«. Uz pomoć toga programa će biti onda i već moguće. Trenutno se nudu na internetskoj stranici ministarstva informacije i različni formulari. S »Justiz 3.0« će se to minjati; ljudi ćedu onda naime imati mogućnost elektronski pogledati svaki u svoj akt, u svoj spis. To će sigurno čuda minjati — svakako će to još durati jedno do dvoja ljeta.

HN: Kriminalnost ljeta 2020. je u prispodobi s ljetom 2019 znatno pala. Su se pojedina područja ipak povišala? U televiziji se je naime i čulo, da je zatvor u Željeznu pun. Kako se ta slučaj more razložiti i interpretirati?

Bernhard Kolonović: More se reći, da se je jedino broj ilegalnih šlepanj prik granice zaistinu povišao. Zapravo je broj bio jur čisto zdola — sad je ali opet svaki tajedan kih pet ili šest novih slučajev. To je ada i uzrok, zač je zatvor u Željeznu pun. Kod šleperov, krijumčarov je pogibelj svenek jako velika da pobignu — zato postojii uzrok za pritvor tih ljudi.

HN: Kroz koronapandemiju su osebujno obiteljski odnosi bili aktualni. Kako izgleda situacija na području raspitanja, sile ili skrbničtvo za dicu? Je situacija nastala gorja?

Bernhard Kolonović: Na području raspitanja hištav se situacija nije znantno preminila — ostala je već ili manje ista. Kod nasilja u obitelji su svi mislili, da ćedu se broji povišati, odnosno „naglo narasti“. Na početku pandemije su bili broji isti kot i ljeto pred tim. Stoprv sada, po jednom ljetu pandemije, su mi kotarski sudi javili da su se broji u prošli dvi tajedni jako povišali. Zač sada stoprv, to nije čisto jasno. Pandemija jur relativno dugo hara, puno ljudi je zgubilo posao, ondosno nisu puno zaposleni,dica su dugo doma… Situacija je sigurno u čuda obitelji teška i naporna. Akti nasilja, ćedu ali za četire tajedne stoprv kasnije dojti na Zemaljski sud. Velik broj obitelje je pogodjeno na razini zasluška.Tako je broj spisov, ki se bavu životnimi potriboćami, nastao znatno viši. Razložiti se to ali more, jer je, kod sam rekao, čuda ljudi zgubilo posao i zbog toga nisu u stanju račune ili slično platiti. Ča se pak tiče skrbničtva za dicu, se mora i onde reći da su se broji jako povišili. Ako si pogledamo takov akt skrbničtva (Pflegschaftsakt), onda je moguće da ima takov spis oko 3000 strani. Čudakrat su sadržaji i jako emocijonalni. Ja sam i predsjednik senata za obiteljsko pravo, tako da sam sad i dostao aktualne statistike: Sada u aprilu 2021. lj. imamo jur iste broje, kot smo je imali prošlo ljeto stoprv u septembru! Djelomično su broji sada jur duplasti od lanjskih! To je i će biti još veliki problem. More se reći, da su ovi visoki broji kod skrbničtva za dicu direktni rezultat koronapandemije.

HN: Mislite da su ljudi pred pandemijom došli već na sud, zbog svitovanja/tanačenja, po -tvrdjenja dokumentov itd. — odnosno da sad poišću druge institucije, na primjer advokate?

Bernhard Kolonović: Da, to je trenutno tako. Ljudi sada premišljavaju je li zaistinu potribno da poišću sud. Ne dojdu ada već zbog kakovih malenkosti. Odnosno da bi uopće mogli dojti na sud, tribaju pozivnicu ili kakov termin, jer uopće nemoru u zgradu. Ako je zaistinu važno i potribno onda sad i čudakrat idu advokatu.

HN: Mislite da će koronapandemija uticati na budućnost pra vosudja i svojega postupanja?

Bernhard Kolonović: Koronapandemija će sigurno uticati na budućnost pravosudja, od toga sam uvjeren. Kot sam rekao dojti će »Justiz 3.0«, upeljati će se i digitalni akt. Onda će biti čuda već moguće nego sada. Nuditi i hasnovati će se onda moć i online-servis i svaki će si moć i na internetu pogledati svoj osobni akt. Pisma i podloge ćedu se onda moći sigurno digitalno poslati. Ali i za sudski personal ćedu se neke stvari sigurno minjati — tako na primjer tele-working. Do sada su imale samo neke suradnice i suradniki mogućnost jednoč u tajednu djelati od domi, sada se je jur povišalo na dva dane. Na početku koronapandemije je ali i još tako bilo, da nismo imali sve digitalne i elektronske aparate. Sve se je moralo novo programirati i naručiti — to je dugo duralo. Ali svakako je tako, da je na sudu potribno da je barem jedan dio personala svenek i fizički nazočan u uredu, da more ljude i pohodnike direktno podupirati. Mislim to je i važan socijalni faktor.