ŽELJEZNO — Kako javlja Hrvatska redakcija Orf-a Gradišće Zemaljski školski savjet premišljava pokrenuti pravni postupak protiv farnika u Pandrofu i Novom Selu mr. Branka Kornfeinda „u slučaju, da on sām od sebe ne istupi iz školske službe“. Predsjednik zemaljskoga školskoga savjeta, mr. dr. Gerhard Resch je rekao, da postoju daljnja predbacivanja protiv Kornfeinda ki da bi u podučavanju šikanirao dicu.

Novi veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji, Gordan Bakota, je srijedu, 9. marca predao vjerodajnicu austr. saveznomu predsjedniku H. Fischeru. Isti dan je na poziv Hrvatskoga centra u Beču pohodio ovu središnju udrugu u društveni prostorija u Schwindgasse 14. Tom prilikom su ga informirali zastupniki Hrvatskoga centra, Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču, Hrvatskoga štamparskoga društva, Hrvatskoga akademskoga kluba i Matice Hrvatske Austrija o najaktualniji dogadjaji i otvoreni pitanji i želja hrvatske zajednice u Beču.

LAKINDROF — Subotu, 12. marca je Savez općin na čelu s načelnikom u Pinkovcu i zastupnikom u Zemaljskom saboru, Leom Radakovićem bio pozvao na svoju zemaljsku konferenciju u sridnjogradišćanski Lakindrof (Lackendorf) kade su stali na programu aktualna pitanja, kao npr. izjednačenje financijov.

S predsjednicom hrvatske Vlade, Jadrankom Kosor sastali su se u Hrvatskom muzeju u Devinskom Novom Selu zastupniki hrvatske narodne manjine u Slovačkoj, na čelu s predsjednikom Hrvatskoga kulturnoga saveza u Slovačkoj, dipl. inž. Radoslavom Jankovićem.

Ča je od farnika u Pandrofu i Novom Selu, desetnika mr. Branka Kornfeinda bilo predvidjeno kao slavlje prilikom njegove jubilarne 17.500 Božje službe, ku je služio u svojoj „karijeri“ kao duhovnik si je zato pozvao Kolo-Slavuj, neočekano je nastala silna demonstracija solidarnosti s Brankom u vezi s teškimi napadi na njega.

Zemaljski poglavar Gradišća Hans Niessl potribuje, da još jednoč počne cijeli postupak za dozvolu deponije gradjevinskih otpatkov u Novom Selu. Dvi nove ekspertize da su pokazale, da je 1995. ljeta, pri odobrenju sada jur postojeće deponije, došlo do zamudjenj. Zamudjenja da su se stala u pogledu na čuvanje okolišnoga svita. Stanovničtvo Novoga Sela i susjednoga Pandrofa se suprotstavlja izgradnji deponije.

Hrvatska matica iseljenika Hmi je pozvala na svečano predstavljanje »Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika 2011.« srijedu, 23. februara u Matičinoj dvorani na Trgu Stjepana Radića 3 u Zagrebu. Zbornik su predstavili ravnateljica Hmi-ja Katarina Fuček; dr. Rebeka Mesarić Žabčić, socijalni demograf Instituta za migracije i narodnosti; Lada Kanajet Šimić, voditeljica Odjela za školstvo, znanost i šport Hmi-ja, tr Vesna Kukavica, urednica. Prigodni glazbeni program izvodila je operna pjevačica Dragana Ištvančić. Moderator promocije je bila prof.  Ljerka Galić. U zborniku moremo najti i zanimljive priloge iz manjinskoga života autorice Katarine Tyran i Sanje Vulić.

Moglo bi se procijeniti da je uzbudjenost zemaljskoga poglavara Koruške Gerharda Dörflera umjetna. On da je naime „ozbiljno srdit“ i je u kratkoročno sazvanoj konferenciji za novinare govorio o „najvećem razočaranju“ u svojoj političkoj karijeri. Ča se je stalo? Slovenski zastupniki narodne grupe su predložili listu s 273 sel. Za državnoga tajnika, nadležnoga za ovo pitanje, Josefa Ostermayera (Spö) i Dörflera (Fpk) da je to „indiskutabilno“.

CELOVAC — Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu i bivši austrijski veleposlanik uz ostalo i u Ljubljani, dr. Valentin (Zdravko) Inzko, ki je od lani i predsjednik Narodnoga sveta koruških Slovencev (Nsks) se boji da bi kod raspravov k rješenju pitanja o dvojezični seoski tablic u Koruškoj mogli odlučiti bez njih. „Ponekad imam ta utiska, da su jur bez narodne grupe odlučili o njoj“ je rekao Inzko u intervju-u za dnevnik Der Standard i brani predlog zastupnikov narodne grupe s 273 dvojezičnih seoskih tablic polag logike Ustavnoga suda.

Kršćanska kulturna sveza i Narodni svet koruških Slovencev od ljeta 1979. nadalje podiljuju »Tischlerovu nagradu« zaslužnim kulturnim i političkim djelatnikom za izvanredne zasluge za narodnu grupu na različni područji. To najviše koruškoslovensko odlikovanje je dostao ime po dr. Jošku Tischleru, ki je bio svestransko angažiran kao školnik, kulturni djelač i političar i koga nazivaju takaj i ocem Slovenske gimnazije u Celovcu (Klagenfurt).